Funchal

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Funchal
Concelho do Funchal
Panorama Funchala
Panorama Funchala
Panorama Funchala
Zastava Funchala
Zastava
Grb Funchala
Grb
Koordinate: 32°39′N 16°55′W / 32.650°N 16.917°W / 32.650; -16.917
Država  Portugal
Autonomna regija Madeira
Distrikt Distinkt Funchal
freguesias Imaculado Coração de Maria, Monte, Santa Luzia, Santa Maria Maior, Santo António, São Gonçalo, São Martinho, São Pedro, São Roque, Sé
Vlast
 - Gradonačelnik Miguel Filipe Machado de Albuquerque
Površina
 - Ukupna 76,25 km²
Visina 0 -600
Stanovništvo (2001.)
 - Urbano područje 103 961 [1]
 - Urbana gustoća 1 332 /km²
Poštanski broj 9050 / 9060
Pozivni broj (+351) 291 XXX-XXXX
Službena stranica Câmara Municipal de Funchal
Karta
Položaj Funchala na Madeiri
Položaj Funchala na Madeiri

Položaj Funchala na Madeiri

Funchal je najveći grad od 103 961 stanovnika [1] na otoku Madeiri, i već pet vijekova administrativni centar portugalske Autonomne Pokrajine Madeira u Atlanskom oceanu i istoimenog Distikta Funchal.

Funchal je sjedište univerziteta (Universidade da Madeira) koji vodi porijeklo od jezuitskog kolegija iz 1569. i biskupije od 1514. [2]

Danas je Funchal (sa okolicom) poznata turistička destinacija zahvaljujući internacionalnom aerodromu (Aeroporto de Funchal) i luci u koju svraćaju brojni cruiseri i jahte na plovidbi preko Atlantika.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Centar Funchala leži u prirodnom amfiteatru, na jugoistočnoj obali otoka Madeira koji se blago spušta prema dolini i prirodnoj luci, ali se odmah iza centra grada uzdižu brda visoka preko 1200 m, tako da se neka periferijska naselja nalaze i na 600 m, kao Monte do kojeg vozi žičara. U unutrašnjosti otoka nekih 9 km od centra grada, nalazi se suptropska šuma Laurisilva, koja je 1999. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.

Distiktu Funchal pripadaju i obližnji naseljeni otoci Porto Santo (43 km²) i Desertas (3 otoka od 14 km²) i 160 km udaljeni arhipelag Selvagens (od 18 km²), koji je nenaseljeni rezervat prirode. Funchal je udaljen 978 km jugozapadno od Lisabona.

Panorama Funchala
Pogled na marinu i gradsku luku

Historija[uredi | uredi kod]

Funchal je osnovao oko 1425., pomorac João Gonçalves Zarco, koji se naselio na tom mjestu sa članovima svoje porodice. [2]On je šest godina ranije -1419. zajedno sa kapetanom Teixeirom otkrio arhipelag - Madeiru. Zahvaljujući svom geografskom položaju, Funchal je ubrzo postao značajna pomorska luka, a zbog dobrog tla i najatraktivnija zona za nove naseljenike, tako da je Funchal vrlo brzo izrastao u najveće naselje na Madeiri. [2]

Negdje između 1452. -1454., naselje je dobilo i prvu povelju (foral), kojom je uzdignuto u status naselja (vile), a 1480. prvo vijeće od 24 člana. [2]

Pred kraj 15. vijeka, na Madeiri se razvila proizvodnja tada izuzetno unosne šećerne trske, a Funchal je postao glavna luka za izvoz te robe. S druge strane i brojni evropski brodovi koristili su luku Funchal na svojoj plovidbi u nepoznate krajeve u vrijeme velikih geografskih otkrića. Tad su se u Funchalu naselili brojni evropski pustolovi u potrazi za boljim životom, a jedno vrijeme i Kristofor Kolumbo. [2]

Tad su izgrađene prve veće javne građevine u mjestu, bolnica, carina, vijećnica (Paços do Concelho 1491.), sud (Paços dos Tabeliães 1491.) nova crkva (1493.) - koja je 1514. prerasla u katedralu, koja je te iste godine postala biskupsko sjedište. [2]

Funchal je 1508. uzdignut u status grada (cidade), a nekoliko godina kasnije 1514 postao je i biskupsko sjedište. [2]

Pogled na centar grada

Tad se izgradio najstariji kvart / freguesia (župa / parohija) Santa Maria (današnja Santa Maria Maior) oko katedrale i duž obale do crkve Nossa Senhora do Calhau.

Tokom 17. vijeka nakon sklapanja trgovačkih ugovora s Engleskom, u Funchalu i na cijelom otoku se naselilo dosta engleskih trgovaca vinima, koji su malo po malo, na kraju kontrolirali sav promet vinom. Oni su izgradili cijeli novi kvart svojih urbanih vila, koje su uobičajeno imale prvi kat rezerviran za stanovanje, a prizemlje i podrum za skladištenje vina, i toranj sa balkonom iz kojeg se moglo nadgledati ukrcavanje bačava sa vinom. [2]

Od kraja 18. vijeka Funchal se počeo širiti i izvan amfiteatra u okolicu i po brdima iznad grada, tad su izgrađene brojne male kurije s parkovima i egzotičnim stablima na prilaznim putevima do njih, takozvane kuće užitka (casinhas de prazer). [2]

U 19. vijeku u Funchalu i Madeiri često je boravila zbog liječenja i odmora austrijska carica Elizabeta Austrijska, engleska kraljica Adelaide, carska udovica iz Brazila Amélie de Beauharnais sa kćerkom princezom Marijom Améliom, Nadvojvoda Maksimilijan budući car Meksika sa suprugom Charlottom, te mnoge druge evropske okrunjene glave. Vječno zeleni Funchal sa cvijećem koje stalno cvate postao je mit o stalnoj sreći i izvoru vječne mladosti i zdravlja. Od tad je Funchal postao poznata turistička destinacija. [2] Kraj 19. i početak 20. vijeka obilježila je revolucija u međunarodnom pomorskom, te nešto kasnije i avio transportu. U tom periodu izgrađeni su novi objekti u luci, a nakon izgradnje Aerodroma Santa Catarina 1964., i brojni hoteli i turistička naselja Ribeira Brava, Curral das Freiras, Porto Moniz, Santana.

Trg sa vjećnicom (Paços do Concelho 1491.)

Rast stanovništva Funchala[uredi | uredi kod]

Stanovništvo Funchala od 1849. do 2004.
1849 1900 1930 1960 1981 1991 2001 2004
29403 43375 68030 98113 112746 115403 103961 100847

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Funchal je ima ugovore o prijateljstvu sa 14 gradova; [3]

Klimatske karakteristike[uredi | uredi kod]

Funchal ima umjerenu sredozemnu klimu tokom cijele godine, zbog uticaja oceana, koja se generalno ipak može podijeliti na dva godišnja doba. Jedno je toplo i sunčano ljeto s prosječnom dnevnom temperaturom od 25 ° C, i sa nešto manje kiša, a drugo je zima s prosječnom temperaturom od oko 20 ° C, kad padne nešto više kiša. Prosječna godišnja temperatura je oko 17 ° C - 18 ° C, a godišnja količina oborina je oko 500 mm. Prosječna površinska temperatura mora je zimi oko 18 ° C, a ljeti do 24 ° C, vlažnost zraka je konstantna tokom cijele godine i iznosi oko 70 %. Ono što je neobično u Funchalu su vremenske razlike u samom gradu, ima dana kad je na obali sunce i 25 ° C, a u kvartu Monte (na 600 m) magla i 15 ° C.


Klimatološki medijani za Funchal
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 25,5 26,6 30,1 30,2 33,0 34,7 29,6 38,5 38,4 34,1 30,0 25,6 38,5
Srednji minimum (°C) 13,2 13,0 13,3 13,8 14,9 16,9 18,4 19,4 19,4 18,0 16,1 14,5 15,91
Precipitacija (mm) 90,6 64,5 56,2 37,8 30,3 6,4 2,8 3,1 34,7 78,2 82,4 109,4 5964
Izvor: [4]

Bilješke[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Dados sobre o Concelho (portugalski). Câmara Municipal de Funchal. Pristupljeno 21. 11. 2011. [mrtav link]
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 Enquadramento Histórico (portugalski). Câmara Municipal de Funchal. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
  3. 3,0 3,1 Acordos de Geminação (portugalski). Câmara Municipal de Funchal. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-21. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
  4. „Weather Information for Funchal”. World Meteorological Organization. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-10. Pristupljeno 21. 11. 2011. 
Panorama Funchala
Panorama Funchala

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]