Evropska migrantska kriza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Migranti na grčko-makedonskoj granici 2015.

Evropska migrantska kriza ili evropska izbjeglička kriza, naziv za niz incidenata, odnosno niz događaja vezanih uz masovni dolazak izbjeglica i, najčešće ilegalnih, imigranata iz Azije, Afrike i dijela Jugoistočne Evrope (Kosovo i Albanija) u zemlje Evropske unije koji se bilježi od sredine 2010-ih, a koji je svoju eskalaciju dobio 2015. godine. Razlozi za masovni dolazak se tradicionalno vezuje uz kroničnu nezaposlenost i siromaštvo u tim zemljama, ali odnedavno i kao posljedice ratnih zbivanja, prije svega u Siriji gdje je građanski rat prouzročio masovni egzodus stanovništva u susjedne zemlje, te Libiji gdje je rušenje režima Moamerija Gadafija doveo do anarhije koju vješto korište dobro organizirane mreže krijumčara ljudima. Kriza se do sredine 2015. godine uglavnom odražavala na mediteranskim obalama Italije, do kojih su brojni migranti dolazili brodovima i čamcima, u brojnim slučajevima neuspješno, a što je dovodilo do masovnih pogibija. U najnovije vrijeme je daleko masovniji priliv izbjeglica i migranata zabilježen na Balkanu, odnosno kao ruta za ulazak u EU se koriste kako njene članice na periferiji kao Grčka i Hrvatska, tako i bivše jugoslavenske republike Makedonija i Srbija. Iako su izbjeglice od strane evropskog političkog establišmenta dočekane sa simpatijama, odnosno kao žrtve ratnih strahota kojima EU mora pružiti sigurno utočište, sa vremenom je odnos prema njima postao predmetom žestokih kritika od strane dijela evropske javnosti, zabrinute zbog dodatnog opterećenja socijalnih službi, pogoršanja sigurnosne situacije, odnosno mogućeg nestanka navodnog kršćanskog identiteta Evrope uslijed masovnog dolaska muslimana. U najnovije vrijeme je odnos prema migrantima postao predmetom žestokog spora među pojedinim evropskim državama, prije svega između Njemačke koja inzistira na politici "otvorenih vrata", te Mađarske, Slovačke i Poljske koje drže da će upravo one od nje imati najgore posljedice.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]