Die freudlose Gasse

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Die freudlose Gasse
Garbo na promotivnoj fotografiji za film
RežijaGeorg Wilhelm Pabst
ProducentMichail Salkind, Romain Pinès
ScenarioWilly Haas
PredložakDie freudlose Gasse; autor:
Hugo Bettauer
UlogeGreta Garbo
Asta Nielsen
Agnes Esterhazy
Henry Stuart
Robert Garrison
Einar Hanson
MuzikaMax Deutsch[1]
FotografijaGuido Seeber, Curt Oertel, Walter Robert Lach
MontažaMark Sorkin
StudioSofar-Film-Produktion GmbH
Datum(i) premijere
18. 5. 1925 (1925-05-18)
Trajanje148 min.
ZemljaNjemačka Njemačka
Jeziknijemi sa njemačkim međutitlovima

Die freudlose Gasse (sh. Ulica bez radosti) je njemački crno-bijeli nijemi film snimljen 1925. u režiji Georga Wilhelma Pabsta. Predstavlja adaptaciju istoimenog romana austrijskog književnika Huga Bettauera. Radnja je smještena u Beč godine 1921. u vrijeme kada je Austriju zbog poraza u ratu i raspada carstva mučila hiperinflacija. Protagonistice su dvije žene iz sirotinjske četvrti kojima se kao rješenje njihovih egzistencijalnih problema nudi prostitucija. Iako su producenti u scenariju unijeli određene izmjene te, između ostalog, uveli hepi end koga nema u romanu, Die freudlosse Gasse je nedugo nakon premijere zbog kontroverznog sadržaja postao predmetom cenzure i brojnih kraćenja. Usprkos toga, odmah je postao jedno od najznačajnijih ostvarenja njemačke kinematografije svog doba. Kasniji kritičari su ga označili kao prvo značajnije ostvarenje u Pabstovoj filmografiji, odnosno kao djelo u kome se njemačka kinematografija od dotadašnjeg ekspresionizma okrenula prema novom stilu tzv. Nove stvarnosti. Film se odlikuje i korištenjem paralelnih radnji koje se spajaju u samoj završnici. Široj javnosti je, međutim, danas poznat prije svega kao posljednji značajni film Grete Garbo prije njenog odlaska u Hollywood, odnosno jedini film u kome je Garbo nastupila zajedno sa tadašnjom evropskom filmskom zvijezdom Astom Nielsen.

Uloge[uredi | uredi kod]


Literatura[uredi | uredi kod]

  • Hugo Bettauer: Die freudlose Gasse. Ein Wiener Roman aus unseren Tagen. Mit einem Nachwort von Murray G. Hall. Ullstein, Frankfurt am Main, Berlin 1988, ISBN 3-548-37147-7.
  • Jan-Christopher Horak: Der Fall Die Freudlose Gasse. Eine Rekonstruktion im Münchner Filmmuseum. In: Ursula von Keitz (Hrsg.): Früher Film und späte Folgen. Marburg 1998, S. 48–65.
  • Christiane Mückenberger Die freudlose Gasse. In Günther Dahlke, Günther Karl (Hrsg.): Deutsche Spielfilme von den Anfängen bis 1933. Ein Filmführer. Henschel Verlag, 2. Auflage, Berlin 1993, S. 115 ff. ISBN 3-89487-009-5
  • Ursula von Keitz: Vorwort. In: Ursula von Keitz (Hrsg.): Früher Film und späte Folgen. Marburg 1998, S. 7–10.
  • Gerald Koll: Pandoras Schätze. Erotikkonzeptionen in den Stummfilmen von G. W. Pabst. München 1998.
  • Michael Pabst: Die freudlose Gasse. In: Wolfgang Jacobsen (Hrsg.): G. W. Pabst. Berlin 1997, S. 137–150.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Originalna partitura je izgubljena u Madridu, gdje je Deutch podučavao muziku, na početku građanskog rata (v. Primavera Driessen Gruber: Traveltalks in Music. Von Mahlers Liedern eines Fahrenden Gesellen zu Eislers Hollywooder Liederbuch und darüber hinaus. In Johannes F. Evelein (Hg.): Exiles Traveling: Exploring Displacement, Crossing Boundaries in German Exile Arts and Writings 1933–1945 (Amsterdamer Beitrage zur Neueren Germanistik). Amsterdam 2009, S.254)

Vanjske veze[uredi | uredi kod]