Biografija
| Književnost |
| Osnovni oblici |
| Roman · Pjesma · Drama Kratka priča · Pripovjetka |
| Osnovni žanrovi |
| Epika · Lirika · Drama Romansa · Satira |
| Mediji |
| Performans (predstava) · Knjiga |
| Tehnike |
| Proza · Stih |
| Historija |
| Drevna (antička ·grčka ·rimska) Srednjovjekovna (bizantska) ·Renesansna ·Barokna |
| Književnost po jezicima i porijeklu |
| Albanska ·Američka ·Arapska Australska ·Bosanskohercegovačka ·Crnogorska |
| Rasprave |
| Kritika ·Teorija ·Časopisi |
Biografija je književno djelo koje opisuje život nekog čovjeka, stvarnog ili izmišljenog. Kad bi biografija samo navodila mjesta i datume rođenja i smrti, školovanja, poslovne i obiteljske događaje, bio bi to životopis, ali biografije zadiru dublje, pišu o ljudskim motivima, vrlinama i manama, problemima i kako su se ljudi nosili s njima, osjećajima. Tako nečija biografija može biti drama, a može biti i komedija, može biti poučna, a ako je suhoparna i previše liči na životopis - dosadna.
Sadržaj/Садржај |
Prve biografije [uredi - уреди]
Prvim biografijama možemo nazvati priče iz Asira, Babilona i Egipta, koje su do nas došle u obliku Legende o Gilgamešu i Enuma Elišu i Biblije. Te priče nam govore o kraljevima, poglavicama, prorocima.
Put k objektivnosti [uredi - уреди]
Biografije starih Grka i Rimljana (Plutarhovi Usporedni životi), te životopisi svetaca iz srednjeg vijeka govore o osobama za koje se zna da su postojale, te više ne sliče na priče o kraljevima, nego se već neki likovi prate od rođenja do smrti, znano je više podataka o osobama koje se opisuje, pa biografije više sliče današnjim biografijama.
Današnje biografije [uredi - уреди]
Danas se pišu biografije ljudi koji su na bilo koji način zanimljivi javnosti, te time posjeduju komercijalni potencijal. Primjer su biografije glumaca ( Marilyn Monroe, Johna Waynea ), političara ( Billa Clintona ) ili sportaša ( Michaela Jordana ).