Bavarska

Izvor: Wikipedia
Freistaat Bayern
Zastava Grb
Bavarska zastava Veliki bavarski grb
(Zastava) (Grb)
Osnovni podaci
Glavni grad: München
Površina: 70.549,19 km² (1. u Njem.)
Broj stanovnika: 12.443.893 (2. u Njem.)
(31. prosinca 2004)
Gustoća naseljenosti: 176 st/km² (11. u Njem.)
Himna: Gott mit dir du Land der Bayern!
Zaduženost: 1.708 € po stanovniku (2004)
Ukupni dug: 20,20 mlrd. € (2005)
Telefonski predbrojevi: 06..., 08..., 09...
ISO 3166-2: DE-BY
Službene stranice: www.bayern.de
Politika
Ministar-predsjednik: Edmund Stoiber (CSU)
(od 28. svibnja 1993)
Vladajuća stranka: CSU
Posljednji izbori: 21. rujna 2003.
Sljedeći izbori: 2008.
Parlamentarno izaslanstvo
Glasova u Saveznom vijeću: 6
Karta
Bavarska u Njemačkoj

Bavarska (Freistaat Bayern, njemački Slobodna država Bavarska) je površinom najveća savezna pokrajina ('Land') Njemačke, smještena na njenom jugoistoku. Ime je dobila po Bavarcima, svom većinskom stanovništvu. Glavni grad pokrajine je München.

Povijest[uredi - уреди]

U vrijeme cara Augusta područje južno od Dunava naseljeno Keltima postalo je dio Rimskog carstva. Kad se Rimsko carstvo raspalo, na tom se području formiralo novo pleme Bavaraca (Bajuvarí) od keltskog stanovništva koje je tamo bilo od ranije, Germana koji su nakon raspada Rimskog carstva prodrli u taj prostor sa sjevera i Rimljana koji nisu otišli s glavninom nego su se stopili sa starosjedilačkim stanovništvom.

Od 555. utvrđeno je postojanje bavarskog plemenskog vojvodstva u različitim, manje ili više samostalnim oblicima organizacije. Od 1180. pa sve do 1918. područjem je, u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva, upravljala obitelj Wittelsbach, a teritorij je u tom razdoblju bitno mijenjao i veličinu i saveznike i status (manje ili više samostalan).

U okviru općih nemira 1918. u Njemačkoj dolazi do sloma monarhije Wittelsbachovih, a Bavarska u gotovo nepromijenjenom teritorijalnom obujmu do danas ima status savezne zemlje, odnosno pokrajine.

Osnivanje pokrajine[uredi - уреди]

Podlogu za vlastitu politiku Bavarska je dobila Ustavom koji je prihvaćen krajem 1946. godine. Prema njemu, Bavarska je slobodna pokrajina (republika) i narodna država (demokracija). Godine 2000. ukinut je Senat i uveden jednodomni parlament. Zakonodavnu vlast ima Bavarska pokrajinska skupština čiji se zastupnici biraju svakih 5 godina (do 1998. svake četiri godine). Pored Zemaljskog parlamenta, poseban oblik zakonodavne vlasti imaju i sami birači kroz referendum kojim odlučuju o potrebi donošenja ili bitnim promjenama pojedinih zakonodavnih rješenja.

Politika[uredi - уреди]

Bavarska ima, kao i druge savezne pokrajine, svoj pokrajinski parlament s ukupno 180 mjesta, i temeljem broja zastupnika iz pojedinih stranaka formira se Vlada pokrajine. Od 1966. apsolutnu većinu u parlamentu ima CSU, pa prema tome i svog ministra-predsjednika. Tu dužnost od polovice 1993. obavlja Edmund Stoiber.

Upravna podjela[uredi - уреди]

Bavarska ima 7 upravnih okruga koji su podijeljeni na 71 zemaljski okrug i 21 grad s upravnom samostalnošću. Pored zemaljskih okruga, na toj je razini još 25 gradova koji nisu uključeni ni u jedan zemaljski okrug.

Upravni okruzi su Gornja Bavarska, Donja Bavarska, Gornja Falačka, Gornja Franačka, Srednja Franačka, Donja Franačka i Švapska.

Najveći gradovi[uredi - уреди]

Grad Okrug Stanovništvo
31.12.2000
Stanovništvo
30.6.2005
München München (grad) 1.210.223 1.254.300
Nürnberg Nürnberg (grad) 488.400 497.254
Augsburg Augsburg (grad) 254.982 262.140
Würzburg Wützburg (grad) 127.966 133.188
Regensburg Regensburg (grad) 125.676 129.175
Ingolstadt Ingolstadt (grad) 115.722 120.575
Fürth Fürth (grad) 110.477 113.076
Erlangen Erlangen (grad) 100.778 102.745

Zemljopis[uredi - уреди]

Bavarska se nalazi u južnoj Njemačkoj i obuhvaća:

Najniže mjesto Bavarske je Kahl na Maini (107 m, Donja Franačka), a najviša točka je vrh Zugspitze (2.962 m) što je istovremeno i najviša točka Njemačke (okrug Garmisch-Partenkirchen)

Glavna je rijeka Dunav koji kod Pasaua prelazi u Austriju. Najveće su pritoke:

Prve četiri rijeke izviru u Alpama i bogate su vodom. Inn na ušću u Dunav kod Passaua dovodi najčešće veću količinu vode nego što je na tom mjestu dolazi Dunavom.

Klima se od sjeverozapada, gdje je relativno blaga, prema istoku mijenja i postaje kontinentalna. Temperature su oko 100 dana ispod nule, a prosječna količina padavina je oko 70 cm, osim u nekim dijelovima Alpa gdje mjestimično dosežu i do 180 cm. Prosječno je sunčano 1600 do 1900 sati godišnje.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Bavarska je gospodarski snažna i bogata zemlja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća ona se iz agrarnog razvila u tehnološki razvijeno područje. Sredinom 2004. stopa nezaposlenosti iznosila je 6,5 posto.

Međutim, u Bavarskoj postoji najveći nerazmjer gospodarske razvijenosti različitih područja od svih saveznih pokrajina Njemačke. Najveću gospodarsku snagu ima područje oko Münchena (s Gornjom Bavarskom i Augsburgom), kao i regija Nürnberg-Fürth-Erlangen, Donja Franačka između Würzburga i Aschaffenburga kao i područje oko Regensburga. S druge strane, u područjima kao što su Gornja Franačka ili sjeverni dio Gornje Falačke gospodarska snaga je značajno manja. U nekim dijelovima tih područja nezaposlenost je veća od 10 posto. Ipak, zadnjih se godina situacija nešto popravlja.

U Bavarskoj se nalaze tri atomske centrale, a pored Münchena djeluje i jedan istraživački reaktor.

Kultura[uredi - уреди]

Bavarci imaju više od 1000 godina staru kulturu. U Ustavu Bavarske ona se proglašava i državom kulture. U godišnjem proračunu za 2003. godinu umjetnost i kultura dobili su više od 500 mil. €, čemu treba dodati još i značajnu podršku bavarskih komuna i privatnih donatora.

S više od 1.500 muzeja Bavarska ih ima više od bilo koje druge savezne pokrajine. Tome se pribraja i veliki broj privatnih kolekcija, starih dvoraca i vrtova.