Bad Homburg vor der Höhe

Izvor: Wikipedia
Bad Homburg
Bad Homburg vor der Höhe

Bad-homburg-kurpark-kaiser-wilhelms-bad-002.jpg
Bad Homburg

Grb
Osnovni podaci
Država Flag of Njemačka Njemačka
Gradonačelnik Michael Korwisi (GRÜNE)
Savezna država Hesen
Stanovništvo
Stanovništvo 51.768[1]
Gustina stanovništva 1.012 st./km²
Geografija
Koordinate
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 137–250 m
Površina 51,2 km²
Bad Homburg na karti Njemačke
Bad Homburg
Bad Homburg
Bad Homburg (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 61348
Pozivni broj 06172
Registarska oznaka HG
Veb-strana www.bad-homburg.de


Koordinate: 50° 13′ 00" SGŠ, 8° 35′ 60" IGD

Bad Homburg vor der Höhe ili samo Bad Homburg kako ga stanovnici zovu, je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 52 528 stanovnika,[2] poznat kao ladanjski grad i termalno kupalište, a i po svom kasinu, kao njemački Monte Carlo.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Bad Homburg vor der Höhe leži na južnim obroncima masiva Taunus , udaljen 16 km sjeverno od Frankfurt na Majni, sa kojim je spojen u konurbaciju Frankfurt Rajna-Majna u kojoj živi čak 5 600 000 stanovnika [3].

Historija[uredi - уреди]

Bad Homburg se kao naselje prvi put spominje u zapisima iz 12. vijeka, često je mijenjao gospodare. Od 1521. postao je posjed landgrafova Hessena, pod njima je kasnije postao nezavisni grad, i bio od 1622. do 1866. dio Kneževine Hessen-Kassel. [4]

Za grad je bila značajna 1834. kad su ponovno otkriveni elizabetanski termalni izvori, koje su inače koristili još Rimljani. Ubrzo nakon tog otkrića izgrađena su prva kupališta, a 1841. i prvi kasino oko kojeg je iznikao čitav novi ladanjski grad. Bad Homburg je postao destinacija međunarodne mondene elite (osobito su ga voljeli Rusi).

Jedan od njegovih čestih gostiju bio je i engleski princ Edvard VII.. Uz njega je vezana jedna zgoda iz 1890. on je iz vica posudio od lokalnog milicionera njegov neobični - šešir, koji mu se dopao pa ga je stalno nosio. Ubrzo je ušao u modu i bio poznat kao šešir Homburg

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najveća znamenitost grada je Palača landgrafova izgrađena 1680. - 1685. sa tornjem iz 12. vijeka i zgrada Kasina.

Pored Bad Homburga nalazi se arheološki lokalitet Saalburg, koji je za antičkog Rima bio granična utvrda. Ona je otkrivena i potpuno rekonstruirana u 19. vijeku. [4]

Privreda[uredi - уреди]

Ekonomija Bad Homburg i danas se vrti oko kupališta i kasina, iako u najnovije vrijeme ima puno malih visokotehnoloških firmi koje se bave softverom i elektronikom.

Ipak dobar dio građana Bad Homburga samo spava u njemu, a radi u obližnjem Frankfurtu. [4]

Gradovi partneri[uredi - уреди]

Bad Homburg ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima:

Reference[uredi - уреди]

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
  2. "GERMANY: Hessen [Hesse"] (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Deutschland-Hessen.html. pristupljeno 24. 03. 2013. 
  3. "Competitive Cities in the Global Economy" (engleski). OECD Publishing, 2006. http://books.google.com/books?id=kBsfY-Pe2Q4C. pristupljeno 11. 06. 2012. 
  4. 4.0 4.1 4.2 "Bad Homburg" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48382/Bad-Homburg. pristupljeno 24. 03. 2013. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]