Švedske općine
| Švedske općine Sveriges kommuner | |
|---|---|
 | |
Švedske općine (švedski: Sveriges kommuner) su osnovne administrativne jedinice na koje je Švedska podjeljena.[1]
Prvog januara 2006. bilo ih je ukupno 290, raspoređenih u 20 grofovija[1], od vrlo malih do jako velikih. Svoj današnji organizacioni oblik dobile su 1991. Zakonom o lokalnoj upravi.
Zakonodavno tijelo švedske općine je skupština (kommunfullmäktige), one imaju od 31 do 101 članova (uvijek neparan broj zbog glasanja) izabranih na rok od 4 godine, na općim izborima po proporcionalnom sistemu, na listama političkih partija.
Izvršna vlast općine je u rukama Općinskog izvršnog komiteta (kommunstyrelse) na čijem čelu je predsjednik (kommunstyrelsens ordförande).
Općine se brinu o javnom zdravstvu, obrazovanju, djeci, komunalnom redu i čistoći, protupožarnoj službi i brojnim drugim stvarima svoje zajednice.[1]
Općine su prvi put osnovane 1863. na osnovu tadašnjeg Zakona o lokolnoj upravi, tada ih je bilo oko 2500. U to vrijeme postojala su dva zakona, jedan se odnosio na gradske a drugi na seoske općine. Gradske su se odnosile na tadašnjih 89 gradova (städer) koji su kraljevskom poveljom dobile status grada, a seoske su se poklapale sa tadašnjim parohijama.
Prva velika reforma provedena je 1952. tad je broj seoskih općina od 2,281 sveden na 816, broj gradskih kojih je bilo 133 nije se mjenjao.
Nakon tog uslijedila je reforma 1960-ih kad ih se nastojalo grupirati u veće cjeline, pa je njihov broj od tadašnjih 1006 sveden na 848.
Reformom provedenom 1971. njihov broj je sveden na 464, a tri godine kasnije na 278.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Local authorities” (engleski). Swedish Government. Pristupljeno 13. 05. 2015.
- Sveriges Kommuner och Landsting Arhivirano 2015-03-22 na Wayback Machine-u (en)
