Proporcionalni izborni sistem

Ovaj članak je dio serije na temu Politika
Izbori
Ždrijeb (izbori) Dopunski izbori Izborna prevara Izborna predstava Izbori s fiksnim terminom Opći izbori Preliminarni izbori Posredni izbori Lokalni izbori Referendum Kritika elektoralizma
Terminologija
Raspodjela Prijelazno glasanje Gerrymandering Delimitacija Većinski-manjinski distrikti Nesting Tajno glasanje Biračko pravo
Pod-serija
Politička stranka Glasanje Izborni sistemi
Liste
Izbori po zemljama Izborni rezultati po zemlji Izborni kalendar

Proporcionalni ili razmjerni izborni sistem je izraz koji se koristi za izborne sisteme, odnosno metode izbora za predstavnička tijela u kojima se umjesto pojedinačnih kandidata biraju tzv. kandidatske liste, a tako osvojena mjesta (mandati) raspoređuju u skladu s razmjerom (postotkom) glasova koje je određena lista osvojila u odnosu na ukupan zbroj svih glasova. Postoje različite metode kojima se izračunava razmjer glasova, odnosno rješavaju problemi vezani uz višak/manjak i tzv. "propale" glasove; neki od tih sistema predstavljaju i svojevrstan hibrid sa većinskim izbornim sistemima.

Proporcionalni izborni sistemi su se prvi put počeli pojavljivati s razvojem moderna demokracije u 19. vijeku. Jedan od prvih je izradio belgijski matematičar Victor D'Hont, koji je po njemu dobio ime, a koga su s vremenom preuzele brojne evropske države, pogotovo za vrijeme i neposredno nakon prvog svjetskog rata.

Kao argument u prilog proporcionalnog sistema se često navodi da on najvjernije odražava opću volju birača, odnosno dozvoljava da budu adekvatno predstavljene sve političke opcije; proporcionalni sistem također sprečava svemoć vladajuće stranke odnosno promiče višestranačje temeljeno na konsenzusu i dogovoru. Kritičari, pak, drže da proporcionalni sistem isto tako može dati preveliki uticaj ekstremnim strankama, odnosno dovesti do trajne političke nestabilnosti kada se većinska vlada ovisi o podršci niza malih stranaka; glasanje za stranke umjesto pojedinaca pak može dovesti do stvaranja partitokracije i otuđenja predstavnika od svojih birača. Kao jedno od sredstava kojima se nastoji učvrstiti politička stabilnost, mnogi politički sistemi sadrže institut izbornog cenzusa.

Na prostoru bivše Jugoslavije se primjenjivao na izborima u Kraljevini Jugoslaviji, a nakon izbora 1990. su ga, u većoj ili manjoj mjeri, preuzele sve bivše jugoslavenske republike te ga u pravilu koriste za izbor predstavničkih tijela na nacionalnoj i regionalnoj i, rjeđe, lokalnoj razini.

Vanjske veze

• Proportional Representation Library Arhivirano 2010-03-09 na Wayback Machine-u
• "Proportional representation" Arhivirano 2008-12-10 na Wayback Machine-u Center for Voting and Democracy
• Handbook of Electoral System Choice Arhivirano 2010-04-28 na Wayback Machine-u
• "Electoral Systems" Arhivirano 2007-10-13 na Wayback Machine-u, World Policy Institute
• Quantifying Representativity Article by Philip Kestelman
• The De Borda Institute A Northern Ireland-based organisation promoting inclusive voting procedures
• Electoral Reform Society Arhivirano 2007-08-24 na Wayback Machine-u founded in England in 1884, the longest running PR organization. Contains good information about Single Transferable Vote -the Society's preferred form of PR
• Electoral Reform Australia
• Proportional Representation Society of Australia
• Fair Vote Canada
• Why Not Proportional Representation?
• Vote Dilution means Voters have Less Voice Law is Cool site
• Proportional Representation and British Democracy Debate on British electoral system reform
• Felsenthal, Dan S. (2010). „Review of paradoxes afflicting various voting procedures where one out of m candidates (m ≥ 2) must be elected”. Assessing Alternative Voting Procedures (London, UK: London School of Economics and Political Science). Pristupljeno October 9, 2011.