Zhulin yeshi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zhulin yeshi
Stranica iz prvog poglavlja romana
Autor(i)Chi Daoren 痴道人 (neopoznat)
Originalni naslov株林野史
Naslov prijevodaNeslužbena pripovijest bambusovog gaja
Žanr(ovi)erotski roman

Zhulin yeshi (kin. 株林野史), kineski erotski roman autora pod pseudonimom Chi Daoren, objavljen između 1610. i 1620. Radnja je smještena u 7. stoljeću pne. i prati mladu ženu i njezine seksualne bijegove.

Kontekst[uredi | uredi kod]

Naslov knjige možemo prevesti nao „Neslužbena pripovijest bambusovog gaja” i napisana je narodnim (nižim) kineskim jezikom tog vremena. Kako bi stabilizirali političku moć i kontrolirali kulturu, vladari dinastije Qing popisivali su razne zabranjene knjige, među kojima su ukazali i „Neslužbenu pripovijest”. Iako je bila zabranjena, roman je bio jako cijenjen od čitateljstva. Pored erotične tematike, knjiga ima moralističku i političku poruku prema kojoj su žene katastrofa a korupcija će uništiti državu.

Radnja[uredi | uredi kod]

Priča smještena oko 600. pne. tijekom razdoblja proljeća i jeseni, mlada i neudata dama po imenu Su'e (素娥) sanja o tome da je taoistički mudrac Hua Yue (華月) pouči umijeću vođenja ljubavi:[1] prvo koristeći svoju novootkrivenu seksualnu moć da postigne vječnu mladost,[1] zatim zavodeći više muškaraca, sve dok je ne zaustavi njezin taoistički učitelj i suparnik koji postaje njezin ljubavnik i pridružuje joj se u njezinoj potrazi za besmrtnošću.[2]

Historija objavljivanja[uredi | uredi kod]

Roman se sastoji od šesnaest poglavlja[3] i dvadeset i jedne pjesme,[4] Zhulin yeshi napisao je u kasnoj dinastiji Ming anonimni pisac pod pseudonimom Chi Daoren (痴道人),[5] preveden na engleski jezik pod naslovima Zanešeni moralist[α 1][5] ili Čovjek lude osobine[α 2].[2] Roman je objavljen u Suđoū i vjerojatno je imao prvo tiskanje negdje između 1610. i 1620, iako ga je vlada Qing kasnije zabranila.[5]

Inspiracija[uredi | uredi kod]

Kineska erotska ilustracija iz kasnog Ming razdoblja

Naslov romana izveden je iz pjesme „Zhulin” (株林 „šuma drveća”) prikupljene u klasiku kineske književnosti poznatog kao „Knjiga pjesama” (诗经).[6] Prema kritičaru Kong Yingda (6. vijek) u Mao Shi zhengyi (毛詩正義),[7] ta pjesma je napisana kako bi ukorila gospodara Linga? od Chena (陳靈公) zbog njegovog nedopuštenog seksualnog odnosa sa fatalnom ženom i plemkinjom Xia Ji (夏姬),[8] čija je „destruktivna ljepota (...) skoro prouzročila kolaps države Chen”[7] i „koju se tradicionalno uvrštava među najzločestije žene kineske antike”.[3] U Zhulin yeshi, glavna junakinja se temelji na Xia Ji,[5] iako se ona naziva Su'e, što je pak očita referenca na „iznimno rijedak” ilustrirani erotski roman pod naslovom Su'e pian (素娥篇), objavljen oko 1610.[1]

Postoje brojne priče koje se tiču ​​„žene koja prvo postiže vječnu mladost, a zatim transcendenciju kroz ezoterične seksualne prakse sa više partnera” i koje prethode Zhulin yeshiju.[1] Na primjer, u Liexian Zhuanu (列仙傳) junakinju po imenu Nü Wan (女丸) vodi misteriozni učitelj seksa.[1] Isto tako, u tekstu iz dinastije Han Yufang mijue (玉房秘訣) ili „Tajne upute iz Kuće od žada”, taoistička ljubavnica Xiwangmu (西王母) opisana je kao uključena u „seksualni vampirizam”.[4]

Kroz roman, autor adaptira seksualno eksplicitne scene iz nekoliko drugih izvora. Na primjer, scena u kojoj je junakinja napuštena u jadnom stanju u državi Chu zajedno sa svojim posinkom, je komad preuzet ravno iz Wushan yanshi (巫山豔史) ili „Romantične pripovijesti sa planine Wu”.[9] Zhulin yeshi također predstavlja „krajnje zbunjenu” raspravu o seksualnim igračkama: jedan dildo se, na primjer, pretvara u burmansko zvono bez ikakvog objašnjenja, za što sinolog Olivia Milburn sugerira da bi moglo biti posljedica „iskrivljene interpolacije iz nekog nepoznatog izvora”.[10]

Književni značaj i recepcija[uredi | uredi kod]

Zhulin yeshi poznat je po svojim „bogatim opisima seksualnog života”,[11] kako heteroseksualnog tako i homoseksualnog.[12] Olivia Milburn piše da su ženske protagonistice romana „u zapanjujućem kontrastu sa onima opisanim u drugim suvremenim erotskim romanima iz dinastije Ming”.[13] Ona također hvali autora Zhulin yeshija zbog njihove „pažljive erudicije” i pedantne „historijske pozadine i karakterizacije”.[14]

Povezano[uredi | uredi kod]

Bilješke[uredi | uredi kod]

  1. Infatuated Moralist
  2. Man of the Crazy Way

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Milburn 2017: str. 10
  2. 2,0 2,1 Mair 2010: str. 665
  3. 3,0 3,1 Milburn 2017: str. 1
  4. 4,0 4,1 Milburn 2017: str. 11
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Milburn 2017: str. 9
  6. Milburn 2017: str. 7
  7. 7,0 7,1 Milburn 2017: str. 8
  8. Milburn 2017: str. 1–3
  9. Milburn 2017: str. 13
  10. Milburn 2017: str. 14
  11. Hu 2013: str. 312
  12. Vitiello 2011: str. 23
  13. Milburn 2017: str. 18
  14. Milburn 2017: str. 12

Bibliografija[uredi | uredi kod]