Zbirka od 22 inkunabule samostana u Kraljevoj Sutjesci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zbirka od 22 inkunabule je vlasništvo Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, opština Kakanj, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine donijela je odluku da se zbirka proglasi za Nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući komisije), Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Ova je zbirka svjedočanstvo nastanka prvih štampanih knjiga u svijetu i Bosni i Hercegovini, o povezanosti satnovništva Bosne sa većim evropskim centrima u tom periodu, o postojanju biblioteka u kasnome srednjem vijeku, a bila je važna i zbog opismenjavanja stanovništva u tom i kasnijem periodu.

Kraljeva Sutjeska je bila u kasnom srednjem vijeku stolno mjesto bosanskih vladara. Uz dvor osnovan je i franjevački samostan koji je nešto više od šest stoljeća bio duhovno i kulturno središte tog kraja.

Inkunabule (lat.incunabula, kolijevka) su knjige štampane do 1500. godine, dok se štamparstvo nalazilo u povoju. Pretpostavlja se da u svijetu ima oko 40 000 ovakvih knjiga. U Bosni i Hercegovini ih je 51, od čega se 22, nalaze u biblioteci Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Najstarija štampana knjiga u njoj je »Summa confessions intitulata Pacifica conscientia«. Opis ove i drugih inkunabula donesen je u Bibliotekarstvu 1965. Uglavnom su to djela teološkog karaktera, među kojima ima važnih pisaca poput Augustina Aurelija (poznat kao Sveti Augustin (354.- 430.), Antoniusa Andreaea, Leonardusa de Utina (oko 1400.), Nicolausa de Ausmoa (umro 1453.).

Razlikuju se dvije vrste:

  • tabularne, štampane pomoću ploča na kojim je tekst za svaku pojedinu stranicu urezan kao kod drvoreza i sadrže tekstove pisaca iz vremena prije otkrića štamparstva
  • tipografske, izrađene pomičnim slovima koje je izumio Johan Gutenberg.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Enciklopedija likovne umjetnosti, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 3, Zagreb, MCMLXIV, 2.
  • Lj. Popović, Popis inkunabula koje se nalaze u Bosni i Hercegovini, Bibliotekarstvo , Beograd, 1965., 17- 45.
  • Opća enciklopedija, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 4, 8, Zagreb, 1982., 427, 223.
  • Likovna enciklopedija Jugoslavije, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 1, Zagreb, 1984., 261.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Zbirka od 22 inkunabule”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 9. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]