Prijeđi na sadržaj

Zagrebačka županija

Izvor: Wikipedija
Zagrebačka županija
Zastava za grad Zagrebačka županija
Zvaničan grb za grad Zagrebačka županija
Lokacija: Zagrebačka županija
SjedišteZagreb
Uprava
 • ŽupanStjepan Kožić (HSS)
Površina
 • Ukupno3078 km²
Stanovništvo
 (2021.)
299.985
 • Gustina97/km²

Zagrebačka županija je hrvatska županija koja se nalazi u središnjem dijelu države, odnosno zapadno, južno i istočno od Grada Zagreba.

Administrativna podjela i stanovništvo

[uredi | uredi kod]
Starosna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Županija je podijeljena na 8 gradova i 26 općina

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, je županija u cjelini imala pad broja stanovnika (sa 309 696 stanovnika u 2001., na 299.985 stanovnika u 2021. (154 757 žena i 145 228 muškarac), što je skoro 8 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a razvijaju se naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoča naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja su Velika Gorica sa 61 075, Samobor sa 37 435, i Zaprešić sa 24 133 stanovnika.

Etnički sastav ( 2001. ): Hrvati 96.2 %, Srbi 0.9 %, Bošnjaci 0.3 % i drugi.

U osam gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Županijska uprava

[uredi | uredi kod]

Geografija

[uredi | uredi kod]

Županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km².

  • Reljef i tla

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

  • Vode

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

  • Klima

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

  • Šume

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima pokuplja. U vlažnim nizinama prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mejstimično s jelom.

Historija

[uredi | uredi kod]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstveo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

Kultura

[uredi | uredi kod]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
  • Prirodne znamenitosti

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak - Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike-biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor)

  • Kulturno - povijesne znamenitosti

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva ( crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Zagrebačke županije
Gradovi

Dugo Selo | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Samobor | Sveta Nedelja | Sveti Ivan Zelina | Velika Gorica | Vrbovec | Zaprešić


Općine


Bedenica | Bistra | Brckovljani | Brdovec | Dubrava | Dubravica | Farkaševac | Gradec | Jakovlje | Klinča Sela | Kloštar Ivanić | Krašić | Kravarsko | Križ | Luka | Marija Gorica | Orle | Pisarovina | Pokupsko | Preseka | Pušća | Rakovec | Rugvica | Stupnik | Žumberak

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj