Why I Am Not a Christian

Izvor: Wikipedia

Zašto nisam kršćanin jest esej koji je 1927. godine napisao britanski filozof Bertrand Russell, a The Independent ga je pozdravio kao "devastirajućeg u svojoj uporabi hladne logike",[1] dok ga je Njujorška javna knjižnica uvrstila na svoj popis najutjecajnijih knjiga 20. stoljeća.[2]

Povijest[uredi - уреди]

Izvorno govor izrečen 6. ožujka 1927. godine u gradskoj vijećnici u Batterseu, pod okriljem južnolondonskog ogranka Nacionalnog sekularnog društva, iste je godine izdan kao pamflet i poslije je s ostalim esejima izdan u knjizi Zašto nisam kršćanin: i ostali eseji o religiji i srodnim temama (ISBN 0-671-20323-1).

Sadržaj[uredi - уреди]

Russell započinje definiranjem onoga što razumijeva pod pojmom kršćanina i nastoji objasniti zašto ne "vjeruje u Boga i u besmrtnost" i zašto ne "misli da je Krist bio najbolji i najmudriji čovjek", što su dvije stvari koje on identificira kao "bitne svakomu tko se naziva kršćaninom". On razmatra nekoliko logičkih argumenata za egzistenciju Boga uključujući kozmološki argument, prirodnopravni argument, teleološki argument i moralne argumente slijedeći ono što opisuje kao "intelektualni postanak koji su teisti uradili u svojim argumentacijama". On također ulazi u posebnosti o kršćanskoj teologiji navodeći mane Isusova nauka i njegova moralnog karaktera, posebice stoga što je Isus vjerovao u pakao i vječnu kaznu. Tvrdi ad absurdum protiv "argumenta iz dizajna" i daje prednost Darwinovim teorijama:

Ovo je lagan argument za parodirati. Svi vi znate Voltairovu primjedbu da je nos očigledno dizajniran upravo tako da odgovara naočalama. Ova vrsta parodije pokazala se ni približno toliko opsežnom koliko je izgledala u osamnaestom stoljeću, jer tek od Darwinova vremena puno bolje razumijemo zašto su živa stvorenja adaptirana na svoj okoliš. Nije njihov okoliš taj koji je napravljen da odgovara njima, već su ona ta koja se svojim rastom prilagođavaju njemu, i upravo je to osnova adaptacije. Ne postoji nikakav dokaz dizajna o tome.[3]

Russell također izražava sumnju o povijesnom postojanju Isusa i dovodi u pitanje moral religije: "Govorim prilično promišljeno da je kršćanska religija, onakva kao što je organizirana u svojim crkvama, bila i još uvijek jest glavni neprijatelj moralnog napretka u svijetu."[3] Russell zaključuje:

Religija je zasnovana, mislim, prvenstveno i uglavnom na strahu. Dijelom je to teror o nepoznatom, a dijelom, kao što sam već rekao, želja da osjećaš da imaš neku vrstu starijeg brata koji će stati uz tebe u svim tvojim nevoljama i sporovima....Dobar svijet treba znanje, dobrotu i hrabrost; njemu ne treba žarka žalobna želja za prošlošću ili robovanje slobodne inteligencije po riječima koje su davno prije izrekle neznalice.[3]

Slično naslovljena djela drugih autora[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]