Prijeđi na sadržaj

Visuć grad kod Drvara

Izvor: Wikipedija

Visuć grad ili Grad Unac je tvrđava iz srednjeg vijeka na području opštine Drvar, Bosna i Hercegovina.

Smješten je na strmoj istoimenoj kamenitoj litici u dolini rijeke Unac, u naselju Šipovljana. Iliri su na tom mjestu u željeznom dobu podigli gradinu od suhozida. Utvrđeno je da se ispod te gradine nalazilo manje rimsko naselje, jer su arheolozi registrovali "rimsko groblje" sa upotrebom ranijih rimskih spolija. U srednjem vijeku podignuta je tvrđava koja je još uvijek dobro očuvana. Istorijski izvori ne spominju grad pod tim imenom, ali se zato spominje grad Unac.

U današnjoj Bosni i Hercegovini oko rijeke Unca nalazila se Unačka župa, u kojoj je glavno mjesto bilo Unac i gdje je živjelo pleme Unčani. О toj župi i plemenu postoje skromni historijski podaci.

Za vrijeme ugarsko-hrvatskog kralja Karla Roberta, hrvatski ban Mikac Mihaljević iz Slavonije provalio je 1326. godine dolinom Une i Unca u Hrvatsku i Dalmaciju. Bilo je to u vrijeme međusobnih sukoba hrvatske vlastele u kojima je ušestvovao i bosanski ban Stjepan II Kotromanić. Tom prilikom ban Stjepan proširio je teritoriju bosanske države i na dijelove Bosanske Krajine. O tome piše savremeni hroničar Micha Madius: . . . dominus Michaz banus . . habito castro Unac, versus Jadram direxit gressus suos.

Grad Unac se spominje u Povelji Stjepana II Ivanu Nelipčiću 1345. Knez Nelipac, zajedno sa Kurjakovićima i Mihovilovićima, postao je jedan od glavnih protivnika uspostave jake centralne vlasti, zbog čega je došao u vojni sukob sa ugarskim kraljem Ludovikom I. Tada je preoteo područja Kninske, Cetinske i Psetske župe.[1] Više puta se sukobljavao i sa banom Stjepan II Kotromanić|Stjepanom II. koji je uvijek nastupao kao vladar od povjerenja ugarskih kraljeva Karla Roberta i njegovog nasljednika Ludovika I. Stjepan II je sa slavonskim banom porazio Kurjakoviće i izdao im povelju, nakon čega nije bilo više sukoba.[2]

Castra Unaz se spominje i 1435, pa 1522, nakon čega se našao u turskoj vlasti. Tvrđava je tada i napuštena.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Vjekoslav Klaić -Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Nelipčići”. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024.. Pristupljeno 24. 9. 2024. 
  2. „Neven Isailović: Povelja bana Stjepana II Kotromanića knezu Ivanu Nelipčiću”. ANURS, Banja Luka, 2019. Pristupljeno 19. 9. 2024.