Vilim Frančić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vilim Frančić, Jagiellonian University in Krakow

Vilim Frančić (Daruvar, 1896.Krakov, 1978.) - hrvatski lingvist

Mladost i školovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Iz rodnog je Daruvara Frančić 1906. godine otišao u Krakov. Školovao se na Jagiellońskom sveučilištu, uz kraće boravke u Pragu, Grazu i Toulouseu (Tolosi).

Djelovanje u međuratnom razdoblju[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Krakovskom univerzitetu je 1924. postavljen za lektora srpskohrvatskog jezika. U međuratnom razdoblju je u zagrebačkom "Obzoru" objavio više članaka o Poljskoj. Istovremeno, radio je na upoznavanju poljske javnosti s južnim Slavenima napisima u krakovskom, lavovskom i varšavskom tisku te predavanjima o južnoslavenskim književnicima na krakovskom radiju. Istaknuo se kao tajnik Društva poljsko-jugoslavenskog prijateljstva u Katowicama (1924.-1939.). U međuratnom razdoblju radio je kao direktor Trgovačke škole u Proszowicama, učitelj poljskog jezika u gimnaziji u Królewskoj Huti, direktor gimnazije u Katowicama i vizitator srednjih škola krakovskog okruga.

Drugi svjetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]

U nacističkoj operaciji "Sonderaktion Krakau" 1939. uhapšen je sa znanstvenicima krakovskih visokih učilišta i odveden u koncentracijski logor Sachsenhausen, gdje su ga kolege izabrale za vođu. Poslije oslobođenja radio je s Ivom Andrićem na puštanju ostalih zarobljenih profesora. U vrijeme rata istaknuo se i brigom za oslobođene profesore te za učitelje koji su izbjegli iz Varšave 1944. godine. Sudjelovao je u tajnom podučavanju.

Suradnja s Jugoslavijom[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon rata nastavio je započeti rad na Jagiellońskom sveučilištu, gdje je predavao povijest i gramatiku srpskohrvatskog jezika (1946.-1971.). Intenzivno je radio na povezivanju Jugoslavije s Poljskom od 1945. do 1948. godine. Godine 1948. došlo je do prekida suradnje dviju država (Rezolucija Informbiroa). Frančić je tada pao u nemilost režima. Po zatopljenju odnosa, 1956. godine, nastavio je prekinutu suradnju s jugoslavenskim kolegama. Bio je polaznik nekoliko Seminara za strane slaviste pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Objavio je brojne radove iz područja serbokroatistike. Slavistiku je zadužio "Srpskohrvatsko-poljskim rječnikom" u dva sveska. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

A. R. Małecki, The Sonderaktion prisoners in Wrocław.

S. Kale, Vilim Frančić (prezentacija)

S. Kale, Vilim Frančić - most između Krakova i Hrvatske

I. Raos, Vilim Frančić