Vampirski šišmiši

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vampirski šišmiši
Desmodus.jpg
Desmodus rotundus
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Podrazred: Eutheria
Red: Chiroptera
Porodica: Phyllostomidae
Potporodica: Desmodontinae

Vampirski šišmiši ili šišmiši-vampiri (Desmodontinae) su podporodica šišmiša koji piju krv. Postoje tri roda sa samo po jednom vrstom vampirskih šišmiša.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Tijelo im je dugačko od 65 do 95 mm, a teški su između 15 i 50 grama. Raspon krila običnog vampira (Desmodus rotundus) je od 35 do 40 cm.

Imaju male i ošte prednje zube, crvene i kratke jezike kojima poližu kožu žrtve, velike uši i spljoštene nosove. Pokriveni su kratkom smeđe-sivom dlakom, no na trbuhu je dlaka bijela. Na svojim kratkim nogama imaju po pet prstiju i na nogama nema dlake. Hodaju četveronoške.

Prehrambene navike[uredi - уреди | uredi izvor]

To su jedini poznati sisavci koji se hrane isključivo krvlju. Vampirski šišmiši ližu krv. Pogrešna je tvrdnja nekih ljudi da vampirski šišmiši sišu krv. Najčešće slijeću na neku domaću ili divlju životinju (kravu, konja, svinju, kokoš, tapira, ptice...). Rijetko slijeću na čovjeka. Prvo poližu kožu životinje, a zatim svojim oštrim prednjim zubima zagrizu kožu i stvori se mala rana iz koje jezikom liže. Njihova slina sadrži antikoagulans što omogućuje nesmetano isticanje krvi bez da se krv zgruša. Životinje najčešće to i ne osjete. Obično popije vrlo malo krvi, samo 20 ml. Ljudi se boje vampirskih šišmiša.

Način života[uredi - уреди | uredi izvor]

Šišmiši vampiri nemaju posebne zahtjeve u odnosu na okoliš. Žive u toplijim kako vlažnim tako i sušim područjima. To su noćne životinje, a za spavanje koriste u prvom redu špilje, no može ih se naći i u šupljinama stabala, rudnicima raznim kopovima ili napuštenim zgradama.

Ove vrste žive u skupinama do oko 100 jedinki. Sve tri vrste vampirskih šišmiša imaju razvijeno socijalizirano ponašanje, no taj razvoj je kod običnih šišmiša otišao najdalje. U to ponašanje spada uzajamna njega krzna ali i povraćanje pojedene krvi koju dijeli s manje uspješnim jedinkama.

Opasnosti od šišmiša vampira[uredi - уреди | uredi izvor]

Puno manja opasnost od njihovog ugriza je gubitak krvi, značajno veća je od inficiranja bjesnoćom. Kako tijekom samo jedne noći mogu "posjetiti" više raznih životinja od kojih neka može biti zaražena, način hranjenja ovih šišmiša upravo radi toga pretstavlja opasnost za njihove žrtve.

Sistematika[uredi - уреди | uredi izvor]

Vampirski šišmiši svrstani su u potporodicu porodice Phillostomidae, i filogenetički tvore sestrinski takson svih drugih vrsta ove porodice. Dijeli se na tri roda od kojih svaki ima samo po jednu recentnu vrstu:

Osim dvije fosilne vrste roda Desmodus iz pleistocena, nema drugih poznatih fosila vampirskih šišmiša. O tome kako je kod njih došlo do ovog specifičnog načina prehrane danas nema pouzdanog odgovora. Predlažu se dvije teorije:

  • Prema jednoj, vampirski šišmiši razvili su se od predaka koji su se hranili plodovima a čiji su sjekutići i očnjaci prvobitno bili prilagođeni nagrizanju voća s tvrdom korom.
  • Prema drugoj, vampirski šišmiši su se razvili od kukcojedih predaka specijaliziranih na ektoparazitiranje na drugim životinjama. Možda su rane koje su kukci nanijeli svojim domaćinima privukle njihove pretke.

Pored stvarnih šišmiša vampira, i neki drugi šišmiši se nazivaju vampirima:

  • Plodojedi vampiri (Stenodermatinae), koji se isto ubrajaju u porodicu Phyllostomidae, a hrane se pretežno voćem, imaju vanjskih sličnosti s vampirskim šišmišima.
  • Lažni vampiri (Megaderma) iz Azije također su im slični, a ubrajaju se u porodicu Megadermatidae, koja s njima nije bliže srodna.

Mitovi i legende[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Vampir

Postoji legenda o čovjeku vampiru pod imenom grof Drakula. Pojavljuje se u mnogim filmovima. O njemu su objavljene mnoge priče, a posebno roman Drakula. Roman je objavljen 1897. god. a pisac se zove Bram Stoker.

Neovisno o ovim europskim legendama, u mitologiji Maja pojavljuje se čudovište Camazotz koje ima oblik šišmiša i napada životinje i ljude i pije njihovu krv. Do koje mjere su na ovaj mit utjecale predodžbe o običnom vampiru ili o izumrloj vrsti Desmodus draculae koja je bila veća od današnjeg običnog vampira, nije jasno.Drakula je ustvari bio Rumunski grof koji se borio protiv turaka poznato je da je svoje neprijatelje nabijao na kolac i zato je dobio ime probadac.

Rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]

Vampirski šišmiši žive od juga Teksasa u SAD-u, pa do juga Južne Amerike i samo na nekim otocima pred njenom obalom (Isla Margarita, Trinidad i Tobago), ne na svim Karipskim otocima. Vrlo su rijetki.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svgU Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Desmodontinae
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Vampirski šišmiši