Tunguska eksplozija
Tunguska eksplozija 1908., naziv za nerazjašnjenu eksploziju koja se je odigrala 30. lipnja 1908. u Rusiji u Sibiru u blizini rijeke Tunguska. Događaj se katkad i spominje kao „Velika Sibirska eksplozija“. Pretpostavlja se da je meteor pao i izgorio iznad tog područja.
Većina očevidaca svjedoči o jednoj eksploziji, no neki i o više njih, koja se dogodila 30. lipnja 1908. u Sibiru. Prilikom eksplozije su stabla u krugu od 30 kilometara uništena i spaljena, te svinuta, a prozori i vrata u 65 km udaljenom mjestu Wanawara su popucali. Procjenjuje se da je događaj obuhvatio područje površine od 2.000 km2 i uništio 60 milijuna stabala. Čak su i putnici Transsibirske pruge, udaljene 600-tinjak km, svjedočili o potresima i svjetlima na nebu. Jedan lovac je umro od snažnog pritiska od eksplozije, a moguće je da je poginulo i više ljudi.
Tek se 19 godina kasnije, 1927., jedna ekspedicija uputila na to područje kako bi istražilo što se dogodilo. Profesor Leonid Aleksejvič Kulik je vodio ekspediciju te je 1938. napravio i slike regije. Još je 1921. nagovorio Sovjetsku vladu da mu financira istraživanja. Nije začudo našao nikakav krater, nego samo uništeno i spaljeno drveće. Ekspedicija Gennadya Plekhanova nije pronašla nikakvu radijaciju.
Prema procjenama, jačina eksplozije od 10 do 15 Megatona TNT-a bi bila potrebna da prouzroči takvo uništenje. To odgovora višestruko većoj snazi od one od atomske bombe „Little Boy“ bačene na Hiroshimu 1945. Neki spominju i jačinu od čak 50 Megatona TNT-a.
Uzrok eksplozije do danas nije razjašnjen. Pretpostavlja se da je meteor eksplodirao 5 kilometara iznad tla te da zbog toga nije prouzročio krater. Do danas nisu pronađeni komadići impaktora. Ekspedicije u 1950-ima i 60-ima su otkrile jaku prisutnost elemenata Nikala i Iridija na tom području, koji su inače prisutni u meteorima, no moguće je da su i vulkanskog porijekla. Vjerojatnost da se radi o meteoru je poprilično velika.
1930. je britanski astronom F. J. W. Whipple iznio teoriju po kojoj je uzrok eksplozije bio mali komet. Da je sadržavao samo led i prah, potpuno bi izgorio prilikom ulaska u atmosferu te ne bi ostavio nikakvog traga nakon eksplozije, što bi se uklopilo u događaje. To još pojačava i svjetleće nebo koje se vidjelo danima nakon eksplozije iznad Europe. Slovački astronom Lubor Kresak je čak predložio da bi se moglo raditi i o komadiću kometa Encke. No, Zdenak Sekanina je objavio članak u kojem je kritizirao tu teoriju jer bi takva vrsta kometa dezintegrirala, pa da je vjerojatnije da se radi o meteoru.
No, postoje i neki neobjašnjivi fenomeni. Ruski geolog Vladimir Epifanov je iznio teoriju po kojoj je metan izlazio iz tla i eksplodirao, što se dogodilo i u Candu u Španjolskoj. Druge teorije, koje su više spekulativne i hipotetske prirode, govore o antimateriji koja je pala iz svemira, deuterij iz kometa koji je u dodiru sa atmosferom prouzročio prirodnu hidrogensku eksploziju, malu crnu rupu pa čak i do toga da je NLO pao na zemlju ili da su vanzemaljci spasili zemlju uništivši meteor koji je mogao prouzročiti veliku štetu.
Zbog toga je događaj postao vrlo popularan te je bio spominjan u raznim serijama i filmovima.
- A.E.Zlobin, Tunguska [PDC-2007] Arhivirano 2008-04-07 na Wayback Machine-u
- Tunguska kometa 1908 Arhivirano 2008-07-25 na Wayback Machine-u
- Astrobiology, V.4, N.3, 2004, 391-399
- Tunguska enigma
- Tunguska i istraživanja Arhivirano 2013-04-25 na Wayback Machine-u
- Tunguska katastrofa Arhivirano 2006-09-27 na Wayback Machine-u
- Rasprave o događaju
- Tunguska.ru Na engleskom i ruskom
- Подкаменная Тунгуска, 1908 год. "Тунгусский метеорит". "Климат, лёд, вода, ландшафты" Arhivirano 2012-06-13 na Wayback Machine-u
