Thomas Edward Lawrence

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Lorens od Arabije (film).
Tomas Edvard Lorens

T. E. Lorens u uniformi britanske vojske, 1918
T. E. Lorens u uniformi britanske vojske, 1918

Lični podaci
Puno ime Tomas Edvard Lorens
Nadimak Lorens od Arabije, El Aurens
Datum rođenja 16. avgust 1888.
Mesto rođenja Tremadog, Okrug Kernarfon, Vels (Velika Britanija)
Datum smrti 19. maj 1935.
Mesto smrti Bovington Kamp, Dorset (Engleska, Velika Britanija)
Vojska Ujedinjeno Kraljevstvo
Kraljevstvo Hedžaz
Najviši čin Pukovnik i Aircraftman
Godine služenja Britanska armija
Kraljevsko vazduhoplovstvo
Bitke i ratovi Prvi svetski rat
  • Arapska pobuna
  • Opsada Medine
  • Bitka za Fveliju
  • Bitka za Abu al-Lisan
  • Bitka za Akabu
  • Bitka za Tafilej
  • Bitka za Deru
  • Zauzimanje Damaska
  • Bitka za Megido (1918)
Nagrade Orden kupatila
Orden za istaknutu službu
Orden Legija časti
Orden Ratni krst

Tomas Edvard Lorens (engl. Thomas Edward Lawrence; 16. avgust 188819. maj 1935) bio je britanski arheolog, avanturista, pisac i vojnik, profesionalno poznat kao TE Lorens, jer je više voleo inicijale od imena.

Stekao je svetsku slavu kao Lorens od Arabije zahvaljujući svojoj ulozi tokom pohoda na Sinaj i Palestinu i tokom arapske pobune protiv turske vladavine 1916-1918.

Nije bio samo vojskovođa i pokretačka sila arapske pobune protiv Turaka, nego je bio i uticajan teoretičar gerilskog rata. NJegova posvećenost zadatku i raznovrsnost aktivnosti, kao i sposobnost da ih doslovno prenese u pisanoj formi, doneli su mu svetsku slavu i svetu ga predstavili kao Lorensa od Arabije, kako je nazvan i film iz 1962. godine, koji se bavi tematikom Prvog svetskog rata. Lorensov imidž delom je izgrađen iz senzacionalne reportaže o pobuni, koju je napisao američki novinar, Lauel Tomas (engl. Lowell Thomas), kao i iz Lorensovog autobiografskog dela po imenu Sedam stubova mudrosti[1] (1922). Godine 1935, bio je smrtno povređen u saobraćajnoj nezgodi u Dorsetu.

Mladost i školovanje[uredi | uredi kod]

Tomas Edvard Lorens je rođen u Tremadogu, Vels, u avgustu 1888. godine, kao vanbračno dete Tomasa Čepmena i Sare Džaner, guvernante koja je i sama bila vanbračno dete. Čepmen je ostavio svoju prvu suprugu i porodicu u Irskoj da bi živeo sa Sarom Džaner i odlučili su da se predstavljaju kao gospodin i gospođa Lorens. U leto 1896, Lorensovi se sele u Oksford, gde je mladi Lorens od 1907-10 studirao istoriju na Isusovom koledžu, i diplomirao je sa počastima prvog reda. Postao je arheolog na Bliskom istoku, radeći na različitim iskopavanjima sa Davidom Džordžom Hogartom i Leonardom Vulijem. Godine 1908. pristupio je oficirskoj vojnoj obuci na Okfordskom Univerzitetu, prolazeći kroz dvogodišnji kurs obuke.[2] U januaru 1914, pre izbijanja Prvog svetskog rata, Lorensa je mobilisala britanska vojske da preduzme vojnu ofanzivu u pustinji Negev, vršeći ujedno i arheološka istraživanja.

Prvi svetski rat[uredi | uredi kod]

Kada je počeo Prvi svetski rat, Lorens se kao civil zaposlio u Odeljenju za izradu mapa Ratne kancelarije u Londonu. NJegovo zaduženje bilo je da pripremi mapu Sinaja koja će biti od koristi vojsci. Do decembra 1914. godine postao je poručnik u Kairu. Stručnjaka za arapska pitanja bilo je malo, pa je Lorens raspoređen u obaveštajnu službu u kojoj je proveo više od godinu dana, uglavnom saslušavajući zatvorenike, crtajući mape, primajući i prosleđujući podatke koje je dobijao od svojih ljudi koji su bili neprijatelju za petama, i pišući priručnik o turskoj vojsci.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Sedam stubova mudrosti
  2. Stratford Writing Services. „A Biography of T.E. Lawrence”. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-17. Pristupljeno 15 November 2011. »Kurs oficirske obuke je od strane mnogih smatran jednakim, ili čak boljim od rigoroznih standarda na britanskoj Kraljevskoj vojnoj akademiji Sandhurst« 

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Richard Aldington, Lawrence of Arabia. A Biographical Enquiry, London, Collins, 1955.
  • Flora Armitage, The Desert and the Stars: a Biography of Lawrence of Arabia, illustrated with photographs, New York, Henry Holt and Company, 1955.
  • Malcolm Brown and Julia Cave, A Touch of Genius. The Life of T. E. Lawrence, London, J. M. Brent, 1988.
  • Malcolm Brown, Lawrence of Arabia: the Life, the Legend. London, Thames & Hudson : [In association with] Imperial War Museum, 2005. ISBN 0-500-51238-8
  • Victoria K. Carchidi, Creation Out of the Void: the Making of a Hero, an Epic, a world: T. E. Lawrence, 1987 diss., U. Pennsylvania, (Ann Arbor, MI University Microfilms International).
  • Giuseppe Ciampaglia, "Quando Lawrence d'Arabia passò per Roma rompendosi l'osso del collo", Roma 2010, Strenna dei Romanisti, Roma Amor edit.
  • Richard Perceval Graves, Lawrence of Arabia and His World
  • Robert Graves , Lawrence and the Arabs, London, Jonathan Cape, 1927 (published in the USA as Lawrence and the Arabian Adventure, New York, Doubleday, Doran, 1928).
  • George Amin Hoffman, T. E. Lawrence (Lawrence of Arabia) and the M1911.
  • John C. Hulsman, To Begin the World over Again: Lawrence of Arabia from Damascus to Baghdad, New York, Palgrave Macmillan, 2009. ISBN 978-0-230-61742-1
  • H. Montgomery Hyde, Solitary in the Ranks. Lawrence of Arabia as Airman and Private Soldier, London, Constable, 1977. ISBN 0-09-462070-9
  • Lawrence James, The Golden Warrior: The Life and Legend of Lawrence of Arabia, Skyhorse Publishing, New York, 2008. ISBN 978-1-60239-354-7
  • Phillip Knightley and Colin Simpson The Secret Lives of Lawrence of Arabia
  • John E. Mack, A Prince of Our Disorder: The Life of T. E. Lawrence, Boston, Little, Brown, 1976, ISBN 0-316-54232-6.
  • Karl E. Meyer and Shareen Blair Brysac, Kingmakers: the Invention of the Modern Middle East, New York, London, W.W. Norton, 2008, ISBN 978-0-393-06199-4.
  • Suleiman Mousa, T.E. Lawrence: An Arab View, London, Oxford University Press, 1966.
  • Anthony Nutting, Lawrence of Arabia: The Man and the Motive, London, Hollis & Carter, 1961.
  • Victoria Ocampo, 338171 T. E. (Lawrence of Arabia), 1963.
  • Harold Orlans, T. E. Lawrence: Biography of a Broken Hero, Jefferson, North Carolina, and London, McFarland, 2002, ISBN 0-7864-1307-7.
  • Guy Penaud, Le Tour de France de Lawrence d'Arabie (1908), Editions de La Lauze (Périgueux, France), 336 pages, 2007/2008, ISBN 978-2-35249-024-1.
  • Jacob Rosen, The Legacy of Lawrence and the New Arab Awakening, Israel Journal of Foreign Affairs, Vol. V, No. 3 (2011) Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u
  • François Sarindar, Lawrence d'Arabie. Thomas Edward, cet inconnu, collection Comprendre le Moyen-Orient, L'Harmattan (Paris, France), 334 pages, 2010, ISBN 978-2-296-11677-1.
  • Andrew R.B.Simpson, Another Life: Lawrence after Arabia, The History Press, 366 pages, 2008, ISBN 978-1-86227-464-8.
  • Charles M. Stang, editor, The Waking Dream of T. E. Lawrence: Essays on His Life, Literature, and Legacy, Palgrave Macmillan, 2002.
  • Desmond Stewart, T. E. Lawrence, New York, Harper & Row Publishers, 1977
  • Lowell Thomas, With Lawrence in Arabia, 1924
  • Jeremy Wilson, Lawrence of Arabia: The Authorised Biography of T.E. Lawrence, 1989, ISBN 0-689-11934-8.
  • Lawrence of Arabia: The Battle for the Arab World, directed by James Hawes. PBS Home Video, 21 October 2003. (ASIN B0000BWVND)
  • T. E. Lawrence by His Friends [1], insights about Lawrence by those who knew him. Doubleday Doran, (1937). Republished 1967
  • Korda, Michael (2010). Hero: The Life and Legend of Lawrence of Arabia. Harper. ISBN 978-0-06-171261-6. 
  • Anderson, Scott (2013). Lawrence in Arabia: War, Deceit, Imperial Folly and the Making of the Modern Middle East. Doubleday. ISBN 978-0-385-53292-1. 
  • Footage of Lawrence of Arabia with publisher FN Doubleday and at a picnic

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Category:Thomas Edward Lawrence
Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Thomas Edward Lawrence
Potražite izraz no u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.
Wikiknjige imaju materijala na temu: no