Talir

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Talir
Guildiner 661828.jpg
', 1484. - 1486.[1]
srebro
, [1]
, Grofovija Tirol

Talir ili thaler je ime za veliku srebrenu kovanicu - koja se orginalno zvala njemački joachimsthaler, po češkom gradu Jáchymov gdje je iskovana 1517.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Krajem 15. vijeka pala je vrijednosti malih srebrnih kovanica, i narasla potreba za kovanjem većih nominala. Nakon povećanja proizvodnje srebra i usavršavanja kovanja, moglo se početiti sa kovanjem većih srebrenih kovanica. Prve kovanice u tom stilu, počeo je kovati tirolski vojvoda Siegmund između 1484.- 1486. One su nazvane guldengroschen, zato jer su imale istu vrijednost kao i zlatni gulden.[1]

Od 1517. grofovi Šlik (njemački: Schlick) vlasnici rudnika srebra u Jáchymovu počeli su sistematski kovati srebrene kavanice po uzoru na guldene, koje su nazvali iochims -taler münz, a kasnije samo taler.[1]

Fina čistoća srebra, težina od oko 27,20 gr, a kasnije 26,39 gr i dobra estetska obrada, pridonijeli su tome da se talir proširio po svim njemačkim zemljama, a vrlo brzo i izvan tog kruga, pa je postao uzorak za kovanje sličnih kovanica.[1] U samom početku je talir imao vrijednost od 60 krajcara, nešto kasnije 68 reichstalera, a ubrzo i 72. Od 1580. vrijednost mu je bila 90 krajcara, ali je sadržaj srebra varirao. Nakon što je 1857. formiran monetarni savez južnonjemačkih zemalja, za talir je dogovorena jedinstvena težina, i sadržaj čistog srebra koji je morao iznositi najmanje - 16,67 gr.[1]

Nakon monetarne reforme koja je provedena između 1871.- 1873. vrijednost talira ie fiksirana na tri zlatne marke, ali je istovremeno počelo i njegovo povlačenie iz prometa. Potpuno povlačenje iz prometa desilo se 1907., ali se ime talir - iako u nešto izmijenjenom obliku, zadržalo u nazivu moneta brojnih država, od Skandinavije; daaler, riksdaler, Holandije - daalder, Italije - tallero, sve do Sjedinjenih Američkih Država - dollar.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Hrvatska numizmatika". Numizmatika. http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/tt.html. pristupljeno 31.03.2016. 
  2. "Thaler" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/topic/thaler. pristupljeno 31. 03. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]