Spore

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mikroskopski pogled na spore preslice (Equisetum)

Spora je posebna tvorba, koju tvore pojedini organizmi, kako bi preživjeli nepovoljne životne uvjete, koje uzrokuju različiti abiotski čimbenici, kao što su: pomanjkanje hrane i/ili vode, previsoka ili preniska temperatura i sl. Spore imaju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvijetajuće biljke poput paprati.

Spore se javljaju prvenstveno kod jednostaničnih organizama. Mogu biti spolne ili nespolne. U nespolnim sporama, genetski materijal jednak je kao i od roditelja. Okružene su debelom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo vremena, čak i desetljeća. Kad nastupe povoljni uvjeti iz spora se razvije organizam. Bakterijske su spore vrlo otporne. Npr. spore tetanusa i antraksa mogu preživjeti u tlu jako mnogo godina. Nađene su spore tih bakterija iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje u trajanju od pet minuta. To je ubilo bakterije, ali ne i spore. Proklijale su kada su se poboljšali uvjeti. [1]

Vidi i:[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Kornberg, Arthur 1989. For the love of enzymes: the odyssey of a biochemist. Harvard. Preuzeto 24. travnja 2011.