Specijalni rat

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ramses II at Kadesh.jpgGustavus Adolphus at the Battle at Breitenfeld.jpgM1A1 abrams front.jpg

Rat
Vojna historija
Ere
Prahistorija · Antika · Srednji vijek
Barut · Industrija · Moderna
Ratište
Informacije · Kopno · More · Svemir · Zrak
Bojišta
Arktik · Cyberspace · Džungla
Grad · Pustinja · Planina
Oružja
Artiljerija · Biološki rat · Konjica ·Kemijski
Elektronski · Pješadija · Mehanizirani · Nuklearni
Oklopni · Podmornice· Specijalni
Radiološki · Skije
Taktike

Amfibijska · Asimetrična · Fortifikacija · Gerila
Invazija · Iscrpljivanje · Konjička · Konvencionalno
Manevar · Nekonvencionalna ·Opsada ·Prsa u prsa
Sadejstvo · Rovovska · Totalna

Strategija

Ekonomska · Strategija · Operatika

Organizacija

Lanac komandiranja · Formacije
Činovi · Jedinice

Logistika

Oprema · Materijal · Linija snabdijevanja

Pravo

Vojni sud · Ratni zakoni · Okupacija
Tribunal · Ratni zločin

Vlada i politika

Regrutiranje · Coup d'état
Vojna diktatura · Ratno stanje
Militarizam · Vojna vlada

Vojne studije

Vojna akademija · Vojna nauka
Polemologija · Filozofija rata
Mirovne i studije konflikta

Popisi
Autori · Bitke · Građanski ratovi
Komandanti · Invazije · Operacije
Opsade · Prepadi · Taktike · Teoretičari
Ratovi · Ratni zločini · Ratni zločinci
Oružja · Pisci

Specijalni rat ili hibridni rat (engl. hibryd warfare) je izraz kojim se opisuju neprijateljske aktivnosti jedne suverene države ili više njih prema drugoj suverenoj državi koje po svojim ciljevima odgovara ratu, ali koje ne uključuju element neposrednog oružanog, odnosno konvencionalnog sukoba, odnosno u kome je direktna akcija zamijenjena širokim rasponom ekonomskih, obavještajnih, propagandnih i sličnih operacija kojima se posredno ciljana država nastoji uništiti ili oslabiti kroz subverziju.

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izraz "specijalni rat" se na prostoru bivše Jugoslavije prvi put počeo koristiti u udžbenicima i priručnicima za Općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu kojima su vlasti SFRJ nastojale njene građane "upozoriti" na stvarne ili navodne neprijateljske aktivnosti stranih država. Nakon raspada te države se taj izraz nastavio koristiti u Hrvatskoj u doba vladavine Franje Tuđmana.

Izraz "hibridni rat" je postao popularan u zapadnom svijetu sredinom 2010-ih, prije svega kao opis nekonvencionalnih aktivnosti koje Rusija (i, u manjoj mjeri NR Kina) stvarno ili navodno poduzimaju protiv SAD, EU i drugih vodećih zapadnih država kroz propagandu, ekonomske i medijske manipulacije, odnosno kibernetsko ratovanje, a u kontekstu tzv. Novog hladnog rata.

Podjela[uredi - уреди | uredi izvor]

Specijalni rat ima nekoliko svojih jasno određenih verzija. One su:

  • 1) Psihološki rat koji se koristi i u doba mira i u doba rata kako bi se podigao vlastiti, a snizio neprijateljski moral. Medijski rat među država ili protiv neke države kako bi se dobilo "javno mijenje" na vlastitu stranu je trenutačno najpoznatiji oblik ovog rata,a njegovo najpopularnije oruđe su postala "kršenja ljudska pravaljudskih prava".
  • 2) Ekonomski rat u kojem jedna država svojim akcijama nanosi ekonomsku štetu drugoj državi bez objave rata. Primjeri takvog rata su sabotaža iranskih nuklearnih pogona 2010. godine, ekonomska blokada Kube od strane SADa i ciljane sankcije SAD s ciljem rušenja socijalističkog poretka u Jugoslaviji[1]
  • 3) Paravojne akcije s ciljem rušenja vlade neke države. Primjer za njih je rat u Nikaragvi protiv sandinističke vlade tijekom osamdesetih godina dvadesetog veka.
  • 4) Tajne operacije s kojima se organizira i izvršava državni udar kao onaj u kojemu je ubijen predsjednik Čilea Salvador Allende.

Osim ovih osnovnih grupa specijalnog rata postoje i one kada se za njega koristi edukacijska ili humanitarna pomoć, ali te vrste nisu posebno grupirane u vlastite podgrupe. Primjeri tih oblika su američka direktiva NSDD 54 u kojoj se kao jedan od ciljeva navodi jačanje kulturnog i edukacijskog programa s komunističkim državama kako bi se "ojačalo" prozapadno gledište u njima [2] i odluka USAID da javno sudjeluje u projektu CCO

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski link[uredi - уреди | uredi izvor]