Senufo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karta koja prikazuje približnu rasprostranjenost Senufo i njima srodnih naroda u Maliju, Obali Slonovače, Burkini Faso i Gani

Senufo (frankofonski naziv Senoufo se također koristi) je naziv za etnolingvističku grupaciju koja se sastoji od raznolikih podgrupa koji žive u području od južnog Malija i krajnjeg zapadnog dijela Burkine Faso do Katiole u Obali Slonovače. Jedna grupa, Nafana, može se naći u istočnoj Gani. Senufo a ima oko 1,5 do 2,7 miliona [1] i govore različitim senufo jezicima. Korhogo, drevni grad u sjevernoj Obali Slonovače koji datira iz 13. vijeka, je glavni grad naroda Senufo. Senufoi su uglavnom ratarski narod koji uzgaja proso, slatki krumpir, kikiriki i rižu. Senufi su pretežno animisti (oko 70%), značajan je procenat muslimana (oko 25%) i nešto kršćana.

Bilješke i literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Napomene[uredi - уреди | uredi izvor]

  1.   Garber (1987) procjenjuje totalni broj Senufoa na 1,5 miliona; Ethnologue (15. izdanje), temeljen na različitim procjenama stanovništva, navodi broj od 2,7 miliona.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Holas, Bohumil (1957) Les Sénoufo (y compris les Minianka) (preface by Geneviève Calame-Griaule). Paris: Presses Universitaires de France.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]