Salamina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Salamina (otok))
Disambig.svg Za ostala značenja v. Salamina (razvrstavanje).

Salamina (grčki, novogrčki: Σαλαμίνα Salamína, starogrčki/Katharevousa: Σαλαμίς Salamís) je najveći grčki otok u Saronskom zaljevu, oko 1 nautičku milju (2 km) udaljen od luke Pirej i oko 16 km zapadno od Atene. S obzirom da oblikom podsjeća na [[polumjesec], otok se u lokalnom žargonu zove Koulouri, po lokalnom pecivu.[1] Glavni grad otoka, koji se također zove Salamina, nalazi se na zapadnom dijelu, na obali Salaminskog zaljeva, koji je otvoren prema Saronskom zaljevu. Glavna luka otoka, Paloukia, nalazi se na istočnoj obali.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vjeruje se kako je naziv Salamina došao od Salam (šalam), feničke riječi za mir,[2] pod kojim se navodi u Homerovim epovima. Neki izvori, pak, navode kako je nazvan po niomfi koja se zvala Salamina, te po legendi bila majka Kihreja, prvog kralja otoka.[3]

Salaminu su najvjerojatnije prvi naselili doseljenici s Egine, da bi potom došla pod vlast Megare, a konačno postala atenskim posjedom u doba Solona ili Pizistrata, nakon što su Atena i Megara vodili rat oko 600. pne.[4]

Najpoznatiji događaj u historiji Salamine bila je bitka kod Salamine, odlučujući pomorski okršaj u kome je udružena grčka flota na čelu s Temistoklom uništila perzijsku godine 480. pne..

U suvremeno doba na Salamini je izgrađena istoimena baza koja predstavlja štab grčke ratne mornarice. Za vrijeme njemačkog pohoda na Grčku u drugom svjetskom ratu, luku je bombardirala Luftwaffe 23. aprila 1941. godine, pri čemu su potopljeni grčki brojni brodovi Kilkis i Lemnos.[5][6]

Posle rata širenjem Atine ostrvo prvo postaje mesto masovne nepropisne gradnje vikend kuća, a kasnije i stalnih kuća doseljenika. Ovo je u novije vreme stvorilo brojne teškoće, posebno zagađenje morske vode.

Prirodni uslovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled na Salaminu sa mora

Salamina je najsevernije i kopnu najbliže od svih Saronskih ostrva (svega 2 -{km}- od Pireja). Ona se nalazi u Saronskom zalivu, veoma važnom za Grčku, jer se tu nalze Atina i Pirej. Ostrvo je nepravilnog oblika polumeseca i razuđene obale sa velikim zalivom na zapadnoj strani. Ostrvo nije preterano brdovito, pa je pitomo i oduvek naseljeno.

Klima na Salamini je sredozemna. I zelenilo je osobeno za ovu klimu. Na jugu ostrva pružaju se šume bora.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po poslednjem popisu iz 2001. g. na ostrvu živi preko 38.000 stanovnika, od toga oko 10.000 u gradu Salamini. Gotovo celokupno stanovništvo su Grci. Kretanje broja stanovnika na ostrvu bilo je:

  • 1981. st., 25,215
  • 1991. st., 27,582
  • 2001. st., 37,091
  • 2007. st., 38,000 (procena)

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Poljoprivreda je tradicionalno zanimanje ostrvskog stanovništva, pogotovo uzgajanje badema, vinove loze, masline. Danas je ona u senci vikend turizma. U prilog turizmu ide i dobra saobraćajna povezanost ostrva sa kopnom (2 km dugačak most). Ostrvo je najčešće odredište Atinjana u slobodno vreme, pa je prepuno taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namenjenih slobodnom vremenu.

Važna delatnost je pomorstvo, a na istočnoj strani ostrva nalazi se velika luka.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Salamis, Howstuffworks encyclopedia
  2. Placenames of the World, Adrian Room, McFarland & Company, 2006, ISBN 0-7864-2248-3
  3. Place-Names in Classical Mythology: Greece, Robert Eugene Bell, ABC-CLIO, 1989, ISBN 0-87436-507-4
  4. "Salamis", Oxford Dictionary of the Classical World, Ed. John Roberts. Oxford University Press, 2007.
  5. Kilkis (Battleship, 1914-1941), Naval Historical Center
  6. Lemnos (Battleship, 1914-1941), Naval Historical Center

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]