Sakrament

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sakrament
Sacramentum
Krizmarij - hrizmarijum za sveto ulje, pribor za euharistiju
Krizmarij - hrizmarijum za sveto ulje, pribor za euharistiju

Sakrament (od latinskog: sacramentum=zakletva, obaveza[1]) je ime za kršćanske obrede kao što su krštenje, euharistija za koje se vjeruje da potječu od samog Isusa Krista, kao znaci Božanske milosti ili simboli duhovne stvarnosti.[1]

Sakramenti su zapravo obredi u kojima se vjernike simboličkim radnjama veže uz crkvu, a samo oni mogu računati na spasenje. Ili rečeno jezikom crkve - vidljive svete radnje koje vjernicima pružaju blagodat Svetog Duha i konkretiziraju duhovnu stvarnost.[2]

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Sakrament je zapravo običaj nastao u antičkome Rimu u kom je sacramentum bio jamčevina (dakle nešto vrijedno i sveto) koja se morala dati kao polog dok se suđenje ne dovrši. Kasnije je to postalo i ime za zakletvu koju su legionari davali kod potpisivanja ugovora.[3]

Katolička crkva[uredi - уреди | uredi kôd]

Za Katoličku crkvu - sakramenti su dio katekizma, a svaki se sastoji od dva bitna dijela; materije (gesti i tvari) i forme (riječi koje se pritom izgovaraju).[3] Od 11. vijeka ustanovljen je red od sedam sakramenata, koje vjernici primaju u različitim periodima svog života, a to su;[3]

Pravoslavna crkva[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: Svete tajne

U pravoslavlju, u kom se nakon nekadašnjih kontroverza, također ustalilo sedam sakramenata koji po svemu odgovaraju katoličkim osim po imenu, jer se zovu - Svete tajne (grčki; Ιερά Μυστήρια)[2] su to;

Protestantske crkve[uredi - уреди | uredi kôd]

Većina Protestantskih crkava poznaje samo dva sakramenta; krštenje i euharistiju, a neke denominacije kao Kvekeri i Unitarijanci ni to.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]