Sa(n)jam knjige u Istri
Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Osnovan je 1995. godine i od tada se održava u neprekinutom nizu. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. U Puli svake godine izlaže oko 250 nakladnika a u programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara.
Mjesto i vrijeme događanja
Sa(n)jam knjige u Istri višednevna je kulturna manifestacija koja se održava u Puli svake godine u mjesecu prosincu. Izložba knjiga i mnogobrojni sajamski programi odvijaju se u secesijskoj austrougarskoj palači Marine Kasino koja se danas zove Dom hrvatskih branitelja. Pulske galerije, Sveučilišta, kultni kafići i ostali kulturni centri, kao što su Galerija Cvajner, INK- Gradsko kazalište Pula, Multimedijalni centar Luka, Filozofski fakultet, Gradska knjižnica, rock klub Uljanik,Galerija Makina, Kino Valli, kaffe bar Rock, Zajednica Talijana -Circolo... u deset sajamskih dana postaju „pozornice“ festivalskih događanja, a cijeli grad živi uz i za knjigu.
Festival knjiga i autora
Sa(n)jam knjige u Istri najveća je smotra hrvatskog nakladništva na kojoj sudjeluju ravnopravno i veliki i mali nakladnici i koja okuplja, i na poseban način predstavlja, oko 250 hrvatskih nakladnika. Ipak, ono što ga je učinilo osobitim jest da je to festival, prvenstveno, susreta autora. Festivalski dio Sajma proslavila su velika aktualna imena europske i svjetske književne scene poput Orhana Pamuka, Umberta Eca, Petera Esterhazyja, Tess Gallagher, Ludvika Vaculika, Claudia Magrisa, Jiria Menzela, Lenke Prochazkove, Thomasa Brussiga , Andreja Kurkova, Abdulaha Sidrana, Tatjane Tolstoj, kao i hrvatskih bardova poput Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, Borivoja Radakovića, Julijane Matanović, Daše Drndić, Luke Paljetka, Tonka Maroevića, Dragutina Tadijanovića, Zlatka Boureka, Irene Vrkljan, Nedjeljka Fabria, Dunje Vejzović, Arsena Dedića…
Teme pulskog festivala knjiga i autora
Sa(n)jam knjige u Istri profilirao se kao festival autora i nakladnika koji svake godine obrađuje posebnu temu kao polazište i središte programa sajma. Tema Moć žene i književno stvaranje otvorila je veliku polemiku između trivijalnog i književnog, kroz temu Pisac kao putnik raspravljalo se o recepciji Hrvatske i njezine baštine izvan njezinih granica, 2005. godine obrađivao se žanr krimića, koji je na Sajmu dobio i svoju teorijsku recepciju, a tema 12. Sajma bila je Poezija. Uz tematsko opredjeljenje Sa(n)jam knjige u Istri svake godine želi na neki osobiti način predstaviti, pa i upoznati posebnu regiju, kulturni milje, skupinu u kojoj se otvaraju neki novi kreativni procijepi. Na Sajmu se tako publika imala prilike upoznati sa književnom i kulturnom scenom u Slavoniji, zatim onom u Dalmaciji, a na 12. Sajmu privilegirano mjesto u programskom djelu Sajma zauzima Crna Gora čijim je predstavljanjem porinut novi multidisciplinarni festival: Polis-Jadran-Europa. Nova crnogorska literarna scena uz pravu „ecomaniju“ koju je izazvao dolazak Umberta Eca bila je žarište interesa 12. Sa(n)jam knjige u Istri kako publike tako i medija. Tako su se hrvatskoj čitalačkoj publici predstavili poznati suvremeni crnogorski autori: Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Dragan Radulović, Aleksandar Bečanović, Dragana Tripković, Jovanka Uljarević, Varja Đukić... Tema 13. Sa(n)jam knjige u Istri bila je "Filozofija i znanost". Znanstvene radionice, znanstveni «eksperimenti» na Sajmu, «Znanost kao igra», «Filozofske škole», bile su dio osebujnog programa koji je stvorio poznati astronom Korado Korlević i njegov tim. Na 13. Sajmu žarište je bilo "Balkan bez mita i predrasuda. U skladu s temom Sajma filozofska misao i esejistika bila je odrednica ovoga programa. Slavoj Žižek, Žarko Paić, Aleš Debeljak, Andrej Nikolaidis i mnogi drugi autori s Balkana pokušali su srušiti mit o Balkanu kao divljoj i konfliktnoj sredini i ukazati na osebujnu duhovnu i intelektualnu energiju ovog prostora.
Tema 14. Sajma bila je "Literarni nomadi", književnici i znanstvenici koji ne samo da djeluju u novim sredinama, već su i svojim stvaralaštvom postali dio kulture zemlje koju su odabrali kao svoju novu domovinu, literarno se izražavaju novim jezikom, a u temama i motivima oslonjeni su kako na kulturu iz koje dolaze tako i na onu u koju su došli. Za razliku od ranijih izdanja 15. Sa(n)jam knjige u Istri nije imao jednu središnju temu već je naglasak stavio na oživljavanje nekih od najzanimljivijih ideja i programa iz svoje povijesti.
16. Sajam obrađivao je temu: "Knjiga i film". Kako se sve isprepliće književnost i film predstavljeno je na 16. Sajmu knjige u Istru: od povezivanja književnih predložaka i njihovih filmskih realizacija, predstavljanja autora koji su ostali zabilježeni i povezani u obije sfere djelovanja, preko revalorizacije scenarija i scenarista kao dijela književnog miljea, do niza ostalih načina povezivanja pisane riječi i filma putem zapisa i iskustava filmskih redatelja, glumaca, snimatelja, kaskadera, monografija redatelja, legendarnih glumaca, predstavljanja knjiga filmoloških studija, filmskih eseja, zbirki filmskih kritika, kronike i povijesti filma, enciklopedija, leksikona, igranih i dokumentarnih filmova o književnicima, pjesnicima…
"Identitet drame - drama identiteta" bila je tema 17. Sajma. Brojni inozemni, domaći i regionalni autori, svaki na svoj način, progovorili su o kazalištu i identitetu.
Slojevit program 18. Sajma sadržavao je programe posvećene središnjoj temi: "Mediteran: Bijelo i Crno more", a odnosila se na predstavljanje suvremene turske književnosti, dok se program Druga obala / L’altra costa odnosio na talijansku književnost.
Prvi put u povijesti Sa(n)jma knjige u Istri, 2013. godine, na njegovom 19. izdanju obrađivale su se paralelno tri teme: "Izlet u Rusiju" - suvremena ruska književnost, "Socijalizam na klupi" - istraživanje fenomena socijalizma i "Vojvodina - Regija u regionu" - suvremena vojvođanska kultura i književnost. Iste godine na Sajmu se prvi put u Hrvatskoj ostvario i poseban, visoko profesionalni program "Fellowship", koji otvara nove mogućnosti poslovnih suradnji između organizatora poznatih književnih manifestacija, književnih agenata, prevoditelja, urednika te izdavača iz Hrvatske, Europe i svijeta.
Od 2004. godine vrhunac sajamskih događanja dodjela je knjižne nagrade "Kiklop". U vrijeme Kiklopa cjelokupna hrvatska književna i nakladnička scena susreće se u Puli.
Sa(n)jam knjige u Istri zasigurno je najveća kulturna manifestacija zimske sezone u Puli i Istri. Već odavno Sajam je prešao granice Istre, ali i Hrvatske. Ponajviše zbog Sajma Pula je i upisana u europsku kartu «žarišta» Knjige. Sajam dovodi najeminentnije europske i hrvatske autore u Pulu, a istovremeno predstavlja kulturu svoga grada i regije Europi.
- Projekti Sa(n)jma knjige u Istri
Monte Librić - Festival dječje knjige i autora
multidisciplinarni festival: Polis-Jadran-Europa