Rub' al Khali

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Smještaj pustinje Rub' al Khali na Arapskom poluotoku
Pješčane dine Rub' al Khalija
Tipični pejzaž iz pustinje
Satelitska fotografija pješčanih dina Rub' al Khali

Rub' al Khali (arapski: الربع الخالي) u prijevodu Prazni prostor, jedna je od najvećih pješčanih pustinja na svijetu[1], prostire se na jugu Arapskog poluotoka, i obuhvaća; južni dio Saudijske Arabije, sjeverni dio Omana, istočne dijelove Ujedinjenih Arapskih Emirata i sjever Jemena. Rub' al Khali pokriva oko 650.000 km² (područje između koordinata: 44 ° 30 '-56 ° 30' geografske dužine, te 16 ° 30' -23 ° 00' geografske širine), za usporedbu to je veći prostor nego teren Nizozemske, Belgije i Francuske zajedno.[2]

Pustinja je duga oko 1.000 km i oko 500 km široka[3], potpuno je nenastanjena, njom danas čak ni beduini ne krstare.

Istraživanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi Evropljanin koji je izvjestio o pustinji bio je portugalski jezuit Pedro Páez pri kraju 16. stoljeća. Prve pisane izvještaje o toj pustinji napravili su engleski istraživači Bertram Thomas 1931 i St. John Philby 1932 godine. Prvo veće i temeljitije istraživanje obavio je engleski istraživač Wilfred Thesiger između 1946 i 1950 godine. On je prošao teren Rub' al Khalija nekoliko puta i uspio geografski locirati dobar dio terena uključujući u to i planine Omana.

Suvremena istraživanja pustinje Rub' al Khali[uredi - уреди | uredi izvor]

Najnoviju naučnu ekspediciju koja je istraživala pustinju, organiziralo je Saudijsko geološko društvo. U timu je bilo 89 ekologa, geologa i drugih naučnika iz Saudijske Arabije, te stručnjaka iz inozemstva. Ekspedicija je krenula u istraživanje pustinje 25. februara 2006 Ekspedicija je otkrila brojne fosile te meteorske stijene u naizgled praznom prostoru pješčanih dina. Ekspedicija je također otkrila 31 novih vrsta i sorti bilja, te 24 vrsti ptica koje nastanjuju pustinju. Sve to duboko je impresioniralo naučnike, kako te vrste uspjevaju preživjeti pod tako teškim uvjetima u Praznom prostoru, zbog toga su u šali prezvali pustinju u Rub 'al-Ghali (dakle ne Rub 'al-Ghali (Prazni prostor) već - Vrijedni prostor.

Klima, biljni i životinjski svijet[uredi - уреди | uredi izvor]

Ljetne temperature koje u Rub' al Khaliju dosežu i do 55 °C te pješčane dine koje dosežu preko 330 metara visine, čine Rub 'al Kali jednim od najsurovijih mjesta na Zemlji. Životinski svijet ove pustinje svodi se na pauke i male glodavce, dok se rijetko bilje može naći širom Praznog prostora. Po svojim ekološkim značajkama Rub' al Khali je zapravo samo dio velike Arapske pustinje i sličan je Istočnoj Sahari.

Pustinja Rub' al Khali se širi već milenijima. U davnoj prošlosti preko Rub 'al Khalija je išao karavanski put trgovine tamjana sve do oko 300. godine novoga vijeka. Na njemu se nalazio i izgubljeni pustinjski grad Iram, koji je napušten kad je propao karavanski put. Još do nedavno, pojedina plemena živjela su u ponekim dijelovima Rub' al Khalija, najviše njih u regiji Najran (jugoistok Saudijske Arabije). Kroz Rub' al Khali danas vodi svega nekoliko cesta, koja povezuju naftna polja i nekadašnja malobrojna naselja.

Nafta[uredi - уреди | uredi izvor]

Geološki- Rub' al Khali je drugo područje po rezervama nafte na svijetu. Otkrivene su velike količine nafte ispod pješčanih dina. Područje kod saudijskog grada Sheyba, na jugoistoku pustinje je današnje najveće nalazište nafte u Saudijskoj Arabiji.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Peter Vincent (2008). Saudi Arabia: an environmental overview. Taylor & Francis. str. 141. ISBN 978-0415413879. http://books.google.com/books?id=Vacv2wy3yd8C&lpg=PA141&dq=largest%20sand%20deserts%20Rub'%20al%20Khali&pg=PA141#v=onepage&q=largest%20sand%20deserts%20Rub'%20al%20Khali&f=false. pristupljeno 22. 8. 2010.. 
  2. Clark, Arthur (1989). Amdt, Robert, ed. "Lakes of the Rub' al-Khali". Saudi Aramco World 40 (3): 28–33. ISSN 0003-7567. Pristupljeno 2010-08-22. 
  3. Llewellyn-Smith, Robert (2001). "Arabian Desert and East Sahero-Arabian xeric shrublands (PA1303)". Wild World. World Wildlife Fund. http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/pa/pa1303_full.html. pristupljeno 22. august 2010. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]