Ružica Drechler-Bižić
Ružica Drechsler- Bižić (Bosanska Dubica, 5. II. 1921 – Zagreb, 2008.), bila je jugoslavenska, hrvatska i bosanskohercegovačka arheologinja.
Biografija[uredi | uredi kod]
Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Bosanskoj Dubici i Kragujevcu, gdje je 1941. maturirala. Iste godine, zajedno s porodicom, preselila se u Beograd. Tu je 1942. i 1943. pohađala Muzejski tečaj u Umjetničkome muzeju (danas Narodni muzej), koji je bio zamjenom za studij arheologije nakon što je tokom II. svjetskog rata studij na beogradskom Univerzitetu bio suspendovan. Tako je uz studij arheologije postupno stjecala i znanja o muzejskoj djelatnosti. Tek je 1945. upisala redovni studij (arheologiju) na tamošnjem Filozofskom fakultetu, gdje je 1950. diplomirala. Posljednje dvije studijske godine primala je stipendiju Ministarstva prosvjete i kulture Bosne i Hercegovine, pa se nakon završetka studija zaposlila se u Zemaljskome muzeju u Sarajevu, gdje je 1952. postala kustos. Preselivši se iste godine u Zagreb zaposlila se u Arheološkome muzeju, gdje je 1963. stekla muzejsko zvanje višega kustosa, i muzejskog savjetnika. Bila je voditeljem japodske zbirke, a od 1979. do odlaska u penziju 1986. i Pretpovijesnog odjela.[1]
Njen stručno-istraživački i naučni rad baziran je bio na proučavanju kultura bronzanog i željeznog doba, a prvenstveno se bavila Japodima i japodskom kulturom.[2] Rezultate je sublimirala u mnogobrojnim člancima, studijama, raspravama i referatima, a zaključke svojih dugogodišnjih istraživanja sažela je u radovima: Srednje bronzano doba u Lici i Bosni, Japodska kulturna grupa i Japodska grupa štampanim u IV. i V. knjizi edicije Praistorija jugoslavenskih zemalja (Sarajevo 1983., 1987.). U njima je oslikala etnička i kulturna previranja Japoda od početaka 11. pa sve do rimskih osvajanja u 1. stoljeću p.n.e.[3]
Priznanja[uredi | uredi kod]
- Nagradu Pavao Ritter Vitezović, 1996. godine, za dugogodišnji rad i doprinos razvitku struke, koju dodjeljuje Hrvatsko muzejsko društvo,
- Počasni član Hrvatskog arheološkog, 1999. god, za doprinos ugledu hrvatske arheologije i društva
- Nagrada “Don Frane Bulić” 2004. za životno djelo, koje dodjeljuje Hrvatsko arheološko društvo
Djela[uredi | uredi kod]
- Pregled preistoriskih fibula Bosne i Hercegovine”, GZM VI, Sarajevo
- Grobovi u Donjoj Dolini”, GZM VII, Sarajevo
- Gradine u Lici. Vojna utvrđenja i njihov značaj, Vesnik Vm, 3, Beograd
- Naselje i grobovi preistorijskih Japoda u Vrepcu. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, S III, 1(1958) str. 35–60. —
- Rezultati istraživanja japodske nekropole u Kompolju 1955 –1956. godine. 1961.[4]
- Japodske dvodelne fibule tipa Prozor”, ARR II, Zagreb
- Japodske kape i oglavlja”, VAMZ ser. 3., III, Zagreb
- Zaštitna iskopavanja pećine Golubinjača kod Kosinja, VAMZ ser. 3., IV, Zagreb
- Nekropola prahistorijskih Japoda u Prozoru kod Otočca. Ibid., 6–7(1972–73) str. 1–54.
- Latenski grob iz Trošmarije, Zagreb
- Cerovačka donja spilja. Iskopavanja 1967. godine”, VAMZ ser. 3., IV, Zagreb
- Istraživanje tumula ranog brončanog doba u Ličkom Osiku. 1975.
- Istraživanja japodskih naselja u Prozoru kod Otočca”, VAMZ ser. 3., IX, Zagreb
- Nekropola brončanog doba u pećini Bezdanjači kod Vrhovina. 1979–80
- Naseobinski objekti na nekim gradinama u Lici. 1986
- Dva zanimljiva nalaza iz japodske radionice u Prozoru[5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Dubravka Balen-Letunić: Ružica Drechsler-Bižić”. ANUBiH - Godišnjak, knjiga 5 - Sarajevo, 2006.. Arhivirano iz originala na datum 2023-11-17. Pristupljeno 5. 9. 2023.
- ↑ „Boris Olujić - Povijest istraživanja prapovijesne i antičke baštine u identitetu Like”. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Boris Olujić - POVIJEST JAPODA”. Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ Ružica Dreksler-Bižić - Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 10.09.2023.