Retorta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Retorta.

U laboratoriji, retorta je deo laboratorijskog posuđa koje se koristi za destilaciju ili suvu destilaciju. Sastoji se iz okruglog dela sa dugačkim produžetkom okrenutim na dole. Supstanca koja se destiluje se stavi u okrugli deo, koji se zatim zagreva. Produžetak deluje kao vazdušni kondenzator, kroz koji se kondenzovani destilat sliva i sakuplja u sud koji se nalazi ispod otvora na kraju produžetka.[1][2][3]

U hemijskoj industriji, retorta predstavlja hermetički zatvoreni sud u kome se supstanca zagreva, dajući gasovite proizvode koji se sakupljaju ili koriste u sledećoj fazi proizvodnje. Industrijske retorte se koriste u suvoj destilaciji uljnog škriljca i proizvodnji ugljena.

Istorija[uredi | uredi kod]

Retorte su poznate još od vremena alhemije. Pojavljuju se na mnogim prikazima alhemičarskih laboratorija. Pre pronalaska modernih kondenzatora, retorte su koristili mnogi poznati hemičari, kao što su Džabir, Lavoazije i Bercelijus.

Uloga u današnjoj laboratoriji[uredi | uredi kod]

Zahvaljujući napretku tehnologije (prvenstveno pronalaskom kondenzatora), u današnjim laboratorijama retorte su gotovo sasvim potisnute. Ipak, retorta se može koristiti u pojedinim destilacijama koje ne zahtevaju komplikovane aparature.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nešić, S. & Vučetić, J. 1988. Neorganska preparativna hemija. Građevinska knjiga: Beograd.
  2. Rajković M. B. i saradnici (1993). Analitička hemija. Beograd: Savremena administracija. 
  3. R. Mihajlović, Kvantitativna hemijska analiza (praktikum), Kragujevac, 1998.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]