Hemijska industrija

Izvor: Wikipedia
Rafinerija nafte u Luizijani - primer hemijske industrije

Hemijska industrija je grana industrije koja hemijskim putem prerađuje biljne, životinjske i mineralne sirovine, kao i razne otpatke. Ima izuzetno širok spektar delovanja i obuhvata većinu grana industrije, služeći se njihovim sirovinama.

Hemijska industrija, posebno teška, veliki je zagađivač životne sredine. Ona obuhvata emisiju najviše toksičnih materija, prvenstveno amonijaka, hlorovodonika, fosforne kiseline, metanola, toluena, sumporne kiseline, sumpor-monooksida, metiletil-ketona, hlora, metilen-hlorida i trihloretana. Proizvođači su dužni da prate i kontrolišu toksične emisije u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je objavila serije standarda za rad i upravljanje proizvodnjom, kao i zaštitu životne sredine uopšte.

Podela[uredi - уреди]

Hemijska industrija se može podeliti na sledeći način:

Teška hemijska industrija[uredi - уреди]

Podgrana hemijske industrije, teška hemijska industrija se deli na proizvodnju organskih i neorganskih hemijskih materija. Organska jedinjenja sadrže atom ugljenika, a neorganska ne sadrže. Koriste se sirovine koje su često otpaci drugih industrija, sirovine biljnog i životinjskog porekla, uključujući naftu, gas i ugalj. Neorganska hemija koristi sirovine mineralnog porekla, od kojih se proizvedu supstance koji daljom proizvodnjom postaju sredstva za zaštitu bilja, veštača i đubriva, boje, lakovi, emajl, firnajz i sl. Proizvodi organske hemije su osnova u proizvodnji veštačkih vlakana, plastičnih masa, lake hemijske industrije i farmaceutike.

Laka hemijska industrija[uredi - уреди]

Ova podgrana obuhvata proizvodnju sredstava za ličnu higijenu, lekova i hemikalija za domaćinstvo. Sapun, parfeme i druge kozmetičke predmete proizvode fabrike. Deterdženti su sintetička sredstva za pranje i čišćenje. Industrija lekova se zasniva uglavnom na stranim licencama u uvozu sirovina i poluproizvoda. Međutim, i pored ovolikog broja fabrika, industrija lekova ne podmiruje domaće potrebe.

Vidi još[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd
  • Fred Aftalion A History of the International Chemical Industry. University of Pennsylvania Press. 1991. online version
  • E. N. Brandt. Growth Company: Dow Chemical's First Century. Michigan State University Press. xxii+ 650 pp. Appendices, Select bibliography and index. ISBN 0-87013-426-4. online review
  • Alfred D. Chandler. Shaping the Industrial Century: The Remarkable Story of the Evolution of the Modern Chemical and Pharmaceutical Industries. Harvard University Press, 2005. 366 pp. ISBN 0-674-01720-X. chapters 3-6 deal with DuPont, Dow Chemicals, Monsanto, American Cyanamid, Union Carbide, and Allied in USA; and European chemical producers, Bayer, Farben, and ICI.
  • Micheal McCoy, et al., "Facts & Figures of the Chemical Industry", Chemical & Engineering News, 84(28), July 10, 2006, pp. 35–72.
  • Shreve, R. Norris, and Joseph A. Brink Jr. The Chemical Process Industries (4th ed. New York: McGraw Hill, 1977)
  • Woytinsky, W. S., and E. S. Woytinsky. World Population and Production Trends and Outlooks (1953) pp 1176–1205; with many tables and maps on the worldwide chemical industry in 1950
  • Chemical refinery resources http://www.ccc-group.com/chemicals/solutions/industrial-1

Vanjske veze[uredi - уреди]