Pteranodon
| Pteranodon | |
|---|---|
| |
| Restauracija mužjaka vrste P. longiceps u letu | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Red: | †Pterosauria |
| Porodica: | †Pteranodontidae |
| Potporodica: | †Pteranodontinae Marsh, 1876. |
| Rod: | †Pteranodon |
| Sinonimi | |
| |
Pteranodon (bezubo krilo iz starogrč: πτερόν, πτεροῦ (krilo) + ἀν (negacija) + ὀδών (ὀδούς/-ών, ὀδόντος - zub) - bez zuba) bio je veliki pterosaur kratkog repa. Njegovi fosilni ostaci, sve skupa oko 1000 njih, potiču iz kredskih stijena u Kansasu, Alabami, Nebraski, Wyomingu i Južnoj Dakoti. Tada se na tom području nalazilo jedno veliko plitko more, Zapadni unutrašnji morski prolaz, koje se protezalo od sjevera do juga Sjeverne Amerike. Zajedno sa Pteranodon su pronađeni fosili morskih kornjača, mosasaura i ranih ptica.
Kao i mnogi drugi pterosauri, hranio se ribama. U želucu jednog primjerka Pteranodona pronađene su kosti riba. Zbog njihove veličine često ih se uspoređuje sa albatrosima i smatra se da su, slično njima, koristili morske vjetrove za jedrenje nad vodom.
Osobine[uredi | uredi kod]
Dostizali su raspon krila od od sedam metara, a kod najvećih primjeraka Pteranodon sternbergi iznosio je devet metara. Samo su pojedini pterosauri iz porodice aždarkida, kao što su Quetzalcoatlus i Hatzegopteryx, bili veći od njega. Za razliku od ranijih pterosaura, kao što su Rhamphorhynchus i Pterodactylus, Pteranodon je imao bezub kljun, kao današnje ptice, čiji se gornji dio sastojao od srasle maksilarne i predmaksilarne kosti. Obije strane donje čeljusti bile su srasle u dugu simfizu, a na donjoj se strani također nalazila "kobilica". Infratemporalni otvor bio je malen i u obliku proreza. Očne duplje bile su malene i nalazile se visoko na lubanji.
Mnogi su primjerci Pteranodona na stražnjem dijelu glave imali dugačku krestu. Mnogo se diskutira o tome čemu je ona mogla služiti. Prema nekima je služila kao protuteža kljunu i bila bitna za stabilnost u letu prilikom lova na ribe; moguće je da je bila mjesto na kojem su se ukorjenjivali snažni mišići čeljusti, a također nije za odbaciti ni ideja da je imala funkciju u komunikaciji među pripadnicima te vrste. Christopher Bennett smatra da je predstavljala dio tijela po kojem su se spolovi međusobno razlikovali, pri čemu su mužjaci imali veće kreste, a ženke manje.[1]
Vratni dio kičme bio je relativno kratak, ali snažan. Pršljeni, kao i sve ostale kosti, imali su tanke zidove, bili pneumatizirani i preko rupa sa strane bili su povezani sa plućima. Prvih osam pršljena leđa srasli su u "notarium" (koštanu strukturu sličnu prutu). Njihova rebra bila su povezana uzdužnim trakama i srasla sa poprečnim izraslinama. Deset pršljena krsne kosti svojim su šiljatim nastavcima gradili nisku ploču.
Sistematika[uredi | uredi kod]
Pteranodon je tipični rod porodice Pteranodontidae, kojoj pripada samo još rod Ornithostoma, od koga su pronađeni samo rijetki fragmenti kostiju. Pojedini naučnici priključuju i bezubog Nyctosaurusa toj grupi. Zajedno sa ornitokajridima, koji su imali zube i najvjerovatnije također jedrili iznad mora i hranili se ribom, te sa Istiodactylusom, koji se možda hranio strvinama, pteranodontidi čine natporodicu Ornithocheiroidea, jednu od četiri velike evolutivne linije kratkorepih pterosaura.
Vrste[uredi | uredi kod]
- Pteranodon longiceps
- Pteranodon ingens
Literatura[uredi | uredi kod]
- David M. Unwin: The Pterosaurs: From Deep Time. PI Press, New York, 2006, ISBN 0-13-146308-X
- Peter Wellnhofer: The illustrated encyclopedia of pterosaurs. New York : Crescent Books, 1991., ISBN 0-517-03701-7
- Peter Wellnhofer: Flugsaurier. A. Ziemsen Verlag, Wittenberg, 1980, ISSN 0138-1423
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Bennett, S.C. (1992): Sexual dimorphism of Pteranodon and other pterosaurs, with comments on cranial crests. Journal of Vertebrate Paleontology, 12(4): Seite 422-434.
