Predsjednički izbori u SAD 1789.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Predsjednički izbori u SAD 1788. i 1789. godine su bili prvi izbori za predsjednika SAD kao šefa države i šefa od Kongresa nezavisne izvršne vlasti. Održani su od 15. decembra 1788. do 10. januara 1789. temeljem nedavno usvojenog i godine 1788. od strane država ratificiranog Ustava SAD. Na njima je George Washington jednoglasno izabran za predsjednika, a John Adams za potpredsjednika.

SAD su prije izbora bile konfederacija, koja temeljem Članaka o Konfederaciji usvojenim 1781. godine, nije imala šefa države, nego je tu funkciju vršio predsjednik Kongresa Konfederacije, odnosno prvog federalnog parlamenta. Novi Ustav je razdvojio zakonodavnu od izvršne vlasti, te ustanovio funkcije predsjednika i potpredsjednika, odnosno Elektorski kolegij zadužen za izbor predsjednika. Njegovi su članovi imali pravo dati dva glasa za dva različita predsjednička kandidata, te su dvojica prvoplasiranih zauzimali te funkcije (što će ostati na snazi sve do izbora 1804. godine). Svaka od država je sama regulirala način biranja članova Elektorskog kolegija - u pet su ih birale isključivo državne skupštine, dok su u njih šest, u većoj ili manjoj mjeri, na ishod izbora uticali birači; samo u dvije su, međutim, birači neposredno birali elektore kao što čine danas.

Washington, koji je bio stekao enormnu popularnost kao zapovjednik Kontinentalne vojske u Ratu za nezavisnost se, nakon što je bio pristao na ponudu da postane kandidat, smatrao apsolutnim favoritom. Jedina je dilema bila oko toga tko će postati predsjednik; sam Washington nije imao ko-kandidata niti je ikoga favorizirao. U vrijeme izbora nisu postojale jasno profilirane političke stranke, iako je Washington, kao većina kandidata, pripadao neformalnoj frakciji koja je podržavala pretvaranje SAD u federaciju, odnosno činila srž buduće Federalističke stranke. George Clinton, guverner Države New York, bio je jedini antifederalistički kandidat.

Na izborima nisu sudjelovale države Sjeverna Karolina i Rhode Island, koje još nisu bile ratificirale Ustav. Država New York svoje elektore nije izabrale na vrijeme, a u državi Virginia nije izabran jedan elektor u posebnom izbornom okrugu.

Na kraju je Washington osvojio svih 69 glasova u Kolegiju, dok je Adams osvojio 34.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]