Liège – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 15: | Red 15: | ||
Dvanaest gradskih tvrđava su izgrađene između [[1888]]. i [[1892]]. U oba svetska rata ovde su vođene kratkotrajne, ali intenzivne borbe. |
Dvanaest gradskih tvrđava su izgrađene između [[1888]]. i [[1892]]. U oba svetska rata ovde su vođene kratkotrajne, ali intenzivne borbe. |
||
== |
== Povezano == |
||
* [[Opsada Liježa|Opsada Liegea]] |
* [[Opsada Liježa|Opsada Liegea]] |
||
== Eksterni linkovi == |
== Eksterni linkovi == |
||
{{Commonscat}} |
{{Commonscat|Liège}} |
||
* [http://www.liege.be Zvanični veb sajt grada] |
* [http://www.liege.be Zvanični veb sajt grada] |
||
* [http://liege.eu.org/photos/index.html Nekoliko fotografija Liježa] |
* [http://liege.eu.org/photos/index.html Nekoliko fotografija Liježa] |
||
* [http://www.en.liegeois.eu Liégeois] {{fr}} {{SiJez|nl}} {{en}} |
* [http://www.en.liegeois.eu Liégeois] {{fr}} {{SiJez|nl}} {{en}} |
||
[[Kategorija:Liège| ]] |
|||
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] |
Verzija na datum 11 mart 2015 u 14:37
Koordinate: 50° 39' 02" SG Š, 5° 34' 0" IGD
Lijež (fr. Liège, hol. Luik, nem. Lüttich, valonski Lidje) je veliki i glavni grad istoimene provincije. Grad i provincija su deo Valonije u Belgiji. Šire gradsko područje ima 600.000 stanovnika, a sam grad oko 186.000.
Nalazi se u dolini reke Meze na ušću reke Urte, blizu istočne belgijske granice sa Nemačkom i Nizozemskom. Udaljen je 25 kilometrara od Mastrihta i 40 kilometara od Ahena.
U Liježu postoje Univerzitet i druge visoke škole, sa ukupno 17.000 studenata, sedište katoličkog biskupa, pozorište, opera i druge ustanove kulture. Građani uglavnom govore francuski, a poznat je po velikoj zajednici Italijana, koji daju gradu mediteranski šarm.
Istorija
U doba Rimskog carstva grad se nazivao Leodicum, što je verovatno poteklo od reči legija. Godine 717. grad se razvio u sedište biskupije, tako da je tokom srednjeg veka bio važan politički i kulturni centar.
Vladari grada su bili istovremeno biskupi i prinčevi. Grad je imao široku autonomiju. Lijež je imao najveću kupolu katedrale u celom Svetom rimskom carstvu. Tokom Francuske revolucije 1794, u naletu francuske anti-religijski nastrojene vojske, spaljena je i opljačkana katedrala Svetog Lamberta, prvog biskupa Liježa. Sporazumom Napoleona i pape Pija VII raspuštena je biskupija. U XIX veku grad je postao važan centar za proizvodnju čelika.
Dvanaest gradskih tvrđava su izgrađene između 1888. i 1892. U oba svetska rata ovde su vođene kratkotrajne, ali intenzivne borbe.
Povezano
Eksterni linkovi
- Zvanični veb sajt grada
- Nekoliko fotografija Liježa
- Liégeois (fr) ((nl)) (en)