Montirani proces – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{about|sudskim postupcima|političko djelovanje općenito|politički proces|žanr fiktivnih djela pravosudne tematike|pravosudna drama}} '''Montirani proces''' ili '''postupak'''...
 
Red 4: Red 4:


Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. [[Moskovska suđenja|Moskovskim suđenjima]] održanim u [[SSSR]]-u za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] [[Velika čistka|Velike čistke]], a koja su nakon stvaranja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u [[staljinizam|staljinističkim]] zemljama [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" najčešće vezuje uz suđenja u [[totalitarizam|totalitarnim]] ili [[autoritarnost|autoritarnim]] državama.
Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. [[Moskovska suđenja|Moskovskim suđenjima]] održanim u [[SSSR]]-u za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] [[Velika čistka|Velike čistke]], a koja su nakon stvaranja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u [[staljinizam|staljinističkim]] zemljama [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" najčešće vezuje uz suđenja u [[totalitarizam|totalitarnim]] ili [[autoritarnost|autoritarnim]] državama.

== V. također ==
* [[Sudska rehabilitacija]]
* [[Prijeki sud]]


==Izvori==
==Izvori==

Verzija na datum 23 oktobar 2011 u 14:43

Montirani proces ili postupak, montirano suđenje, odnosno sudska predstava ili sudska farsa su neformalni izrazi koji u najširem smislu označavaju sudske postupke čiji je ishod unaprijed određen, odnosno čija je jedina svrha provođenje ranije donešene odluke najviših organa vlasti neke države, pri čemu se pravosudni organi koji ih vode moraju podvrgnuti tom imperativu nauštrb primjene prava. Pri tome se gotovo u pravilu podrazumijevaju krivičnopravni postupci u kojima optuženici odgovaraju za tzv. politička krivična djela (veleizdaja, špijunaža, terorizam, "ugrožavanje ustavnog poretka", subverzija, kontrarevolucija), odnosno druga krivična djela za koja su predviđena smrtna ili kazne doživotnog ili dugotrajnog zatvora, odnosno egzila. Glavna je svrha takvih suđenja "ukloniti" ličnost koja neki režim smatra svojim neprijateljem ili trajnom smetnjom ostvarivanju svojih ciljeva; primarni cilj suđenja jest osuđujućom sudskom presudom dati pravnu podlogu, odnosno krinku "zakonitosti" i pravne utemeljenosti takvoj odluci. Osim toga, motivi za pokretanje montiranih procesa mogu biti propagandni - bilo kroz nastojanje da se vlastita ili međunarodna javnost uvjeri u opasnost od tzv. državnih neprijatelja i tako opravda vlastita represivna politika, bilo kroz zastrašivanje potencijalne opozicije kroz spektakularnu demonstraciju vlastite represivne moći.

Iako su montirani procesi postojali još od samih začetaka države i prava, sam izraz je u upotrebu ušao tek 1930-ih, zahvaljujući tzv. Moskovskim suđenjima održanim u SSSR-u za vrijeme Staljinove Velike čistke, a koja su nakon stvaranja Istočnog bloka 1940-ih i početkom 1950-ih poslužila kao model za slična suđenja u staljinističkim zemljama Istočne Evrope. Danas se zbog toga izraz "montirani proces" najčešće vezuje uz suđenja u totalitarnim ili autoritarnim državama.

V. također

Izvori