Isusovo preobraženje – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: hr:Isusovo preobraženje |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{radovi}} |
{{radovi}} |
||
[[Datoteka:Transfigurationraffaelo.jpg |
[[Datoteka:Transfigurationraffaelo.jpg|thumb|desno|[[Raffael]]: Isusovo preobraženje]] |
||
| ⚫ | |||
'''Isusovo preobraženje''' ({{Jez-grč|Μεταμόρφωσις}}) je događaj iz [[Isus]]ova života opisan u raznim [[Jevanđelje|Jevanđeljima]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]<ref>Matej 17,1-5, Luka 9,28–36</ref>. |
'''Isusovo preobraženje''' ({{Jez-grč|Μεταμόρφωσις}}) je događaj iz [[Isus]]ova života opisan u raznim [[Jevanđelje|Jevanđeljima]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]<ref>Matej 17,1-5, Luka 9,28–36</ref>. |
||
| Red 8: | Red 7: | ||
== Naracija Novog zaveta == |
== Naracija Novog zaveta == |
||
[[Image:Preobrazhenie.jpeg|right|thumb|Teofan Grk, [[Preobraženje Isusovo]] (1408)]] |
|||
Isus se vraća dolinom [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordan]] u [[Galileja|Galileju]] i s [[apostol]]ima popeo se na visoku goru. U [[Biblija|Svetom Pismu]] ne spominje se njeno ime, no smatra se, da je to gora [[Tabor]].<ref>Dr. Rudolf Vimer:Isus Krist, život našeg Spasitelja, UPT Đakovo 2006.</ref> U podnožju je rekao ostalim apostolima da ga pričekaju, jer se ide pomoliti. Pozvao je samo [[Sveti Petar|Petra]], [[Sveti Ivan Evanđelist|Ivana]] i [[Jakov Zebedejev (stariji)|Jakova]] i s njima se popeo na vrh gore. |
Isus se vraća dolinom [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordan]] u [[Galileja|Galileju]] i s [[apostol]]ima popeo se na visoku goru. U [[Biblija|Svetom Pismu]] ne spominje se njeno ime, no smatra se, da je to gora [[Tabor]].<ref>Dr. Rudolf Vimer:Isus Krist, život našeg Spasitelja, UPT Đakovo 2006.</ref> U podnožju je rekao ostalim apostolima da ga pričekaju, jer se ide pomoliti. Pozvao je samo [[Sveti Petar|Petra]], [[Sveti Ivan Evanđelist|Ivana]] i [[Jakov Zebedejev (stariji)|Jakova]] i s njima se popeo na vrh gore. |
||
| Red 18: | Red 19: | ||
== Petrova poslanica == |
== Petrova poslanica == |
||
| ⚫ | |||
[[Sveti Petar|Petar]] je u svojoj [[Druga Petrova poslanica|drugoj poslanici]] napisao: "Ta nismo vam navijestili snagu i dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva. Od Oca je doista primio čast i slavu kad mu ono od uzvišene Slave doprije ovaj glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, u njemu mi sva milina! Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori (2 Pt 1,16-18)". |
[[Sveti Petar|Petar]] je u svojoj [[Druga Petrova poslanica|drugoj poslanici]] napisao: "Ta nismo vam navijestili snagu i dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva. Od Oca je doista primio čast i slavu kad mu ono od uzvišene Slave doprije ovaj glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, u njemu mi sva milina! Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori (2 Pt 1,16-18)". |
||
Verzija na datum 20 mart 2011 u 23:17
 | Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, korisnik koji uređuje članak uklonit će ovaj šablon! Hvala na razumijevanju! Šablon može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja ili posljednje izmjene nema novih izmjena na članku. |
Isusovo preobraženje (grč. Μεταμόρφωσις) je događaj iz Isusova života opisan u raznim Jevanđeljima Novog zavjeta[1].
Po Mateji, treće godine propovedanja nove vere, Isus Hristos povede apostole i učenike svoje Jakova, Petra i Jovana u planinu Tavor. Isus se u toku naredne noći preobrazi pred njima i postade kao svetlost. Te noći se apostolima prikazaše i proroci Mojsije i Ilija i začu se glas Božiji, koji apostolima reče da nikad ne gube veru u njegovog Sina.
Naracija Novog zaveta
.jpeg){kind=spacer}
Isus se vraća dolinom rijeke Jordan u Galileju i s apostolima popeo se na visoku goru. U Svetom Pismu ne spominje se njeno ime, no smatra se, da je to gora Tabor.[2] U podnožju je rekao ostalim apostolima da ga pričekaju, jer se ide pomoliti. Pozvao je samo Petra, Ivana i Jakova i s njima se popeo na vrh gore.
Kada su došli na vrh, Isus je potražio samotno mjesto i molio se. Apostoli su također molili, ali su zaspali. Kada su se probudili ugledali su veličanstven prizor Isusova preobraženja. Isus je imao i dalje isto tijelo i lice, ali ga je obasjala nebeska svjetlost i Isusovo lice zasjalo je kao sunce. Od sjaja, odjeća mu je postala bijelja od snijega.
Pokraj Isusa ukazali su se Mojsije i Ilija. Njih dvojica glavni su predstavnici Staroga zavjeta. Mojsije je oslobodio židovski narod iz egipatskog ropstva, preveo ga preko pustinje i proglasio židovski zakon. Ilija je najveći prorok Staroga zavjeta. Isus se našao uz njih kao najveći prorok i zakonodavac. Prema hrišćanskom verovanju, njih dvojica su svjedočili da je Isus mesija koji će ispuniti židovski zakon. Petar je tada rekao: "Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu. (Mt 17,4)"[3] U Svetom Pismu je dodano, da je Petar to rekao ne znajući što govori. Bio je zanesen prizorom.
Tada je i Bog progovorio apostolima iz oblaka: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga! (Mt 17,5)". Isusovo preobraženje, Mojsije i Ilija te glas Boga Oca imali su zadatak uvjeriti apostole, da je Isus doista Sin Božji. Trojica apostola su od straha pali na zemlju i pokrili su lica rukama. Kada je sve već bilo gotovo, Isus im je rekao: "Ustanite i ne bojte se! (Mt 17,7)" Tada je već Isus bio u svakidašnjem izdanju bez sjaja. Dok su se spuštali s gore, Isus im je zapovijedio da ništa nikome ne govore, "dok Sin Čovječji ne uskrsne od mrtvih".
Petrova poslanica
Petar je u svojoj drugoj poslanici napisao: "Ta nismo vam navijestili snagu i dolazak Gospodina našega Isusa Krista slijedeći izmudrene priče, nego kao očevici njegova veličanstva. Od Oca je doista primio čast i slavu kad mu ono od uzvišene Slave doprije ovaj glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, u njemu mi sva milina! Taj glas, koji s neba dopiraše, čusmo mi koji bijasmo s njime na Svetoj gori (2 Pt 1,16-18)".
Hrišćanski praznik
Preobraženje Gospodnje se slavi kao jedan od najvažnijih crkvenih praznika. U pravoslavlju se slavi 6. avgusta po julijanskom kalendaru. Taj dan se proslavlja trenutak kada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom. Na Preobraženje, koji je posni praznik, u crkvi se osvećuje grožđe i deli narodu u znak zahvalnosti Bogu na plodovima za ishranu. U krajevima gde nema grožđa, osvećuje se drugo voće, kao na primer jabuke.