Monociti – razlika između verzija
preuzeto sa srpske Wikipedije |
m r2.6.4) (robot Dodaje: hak:Tân-fu̍t Se-pâu |
||
Red 25: | Red 25: | ||
[[ar:خلية وحيدة]] |
[[ar:خلية وحيدة]] |
||
⚫ | |||
[[bs:Monociti]] |
[[bs:Monociti]] |
||
[[ca:Monòcit]] |
[[ca:Monòcit]] |
||
Red 33: | Red 32: | ||
[[dv:މޮނަސައިޓް]] |
[[dv:މޮނަސައިޓް]] |
||
[[en:Monocyte]] |
[[en:Monocyte]] |
||
⚫ | |||
[[eo:Monocito]] |
[[eo:Monocito]] |
||
⚫ | |||
[[eu:Monozito]] |
[[eu:Monozito]] |
||
[[fa:مونوسیت]] |
[[fa:مونوسیت]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Monocyte]] |
[[fr:Monocyte]] |
||
[[hak:Tân-fu̍t Se-pâu]] |
|||
[[he:מונוציט]] |
[[he:מונוציט]] |
||
⚫ | |||
[[it:Monocita]] |
[[it:Monocita]] |
||
[[lt:Monocitas]] |
[[lt:Monocitas]] |
||
⚫ | |||
[[nl:Monocyt]] |
[[nl:Monocyt]] |
||
[[no:Monocytt]] |
[[no:Monocytt]] |
||
⚫ | |||
[[pl:Monocyt]] |
[[pl:Monocyt]] |
||
[[pt:Monócito]] |
[[pt:Monócito]] |
||
[[ru:Моноцит]] |
[[ru:Моноцит]] |
||
⚫ | |||
[[sk:Monocyt]] |
[[sk:Monocyt]] |
||
[[sl:Monocit]] |
[[sl:Monocit]] |
||
⚫ | |||
[[sr:Моноцити]] |
[[sr:Моноцити]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Monocyt]] |
[[sv:Monocyt]] |
||
[[ta:ஒற்றை உயிரணு]] |
[[ta:ஒற்றை உயிரணு]] |
Verzija na datum 18 februar 2011 u 00:38
Monociti su vrsta belih krvnih zrnaca (leukocita) koja pripadaju monocito-makrofagnom sistemu. Monociti su krupne, mononukleuse ćelije (najveće ćelije krvi), poseduju fagocitne sposobnosti. Iz njih nastaju makrofagi, ćelije sa najvećom sposobnošću fagocioze. Ove ćelije provedu 10-12 sati u krvi, a zatim odlaze u druga tkiva i transformišu se u makrofage.[1][2]
Izgled i građa
Monociti su velike ćelije, prečnika 15-18 μm. Jedro im je bubrežastog oblika i nije segmentirano (mononukleusne ćelije). U citoplazmi se nalaze granule sa enzimima.[3] Od enzima poseduju: kiselu fosfatazu, glukuronidazu, lizozim, neke tipove esteraza i peroksidazu. Na površini njihove mabrnane nalaze se receptori za imunoglobuline i komponente komllementa (C3b i C5a, koje vrše opsonizaciju). Stvaraju se u koštanoj srži, a putem krvi dospevaju u sve delove organizma, gde napuštaju krvotok, odlaze i transformišu se u makrofage. Monociti čine 5-8% leukocita u perifernoj krvi.
Uloga
- Monociti mogu vršiti fagocitozu mikoorganizama. Opsonizacijom mikroorganizama putem komponenata sistema komplementa: C3b i C5a, kao i putem antitela može se olakšati proces fagocitoze (monociti poseduju receptore za ove supstnce).
- Od monocita nastaju makrofagi, ćelije sa najvećom sposobnošću fagocitoze. Makrofagi nemaju samo ulogu u fagocitozi, već služe kao antigen prezentujuće ćelije i sekretuju velike količine citokina.
Pogledati
Literatura
- ↑ Snežana Živančević-Simonović Aleksandar Đukić. Opšta patološka fiziologija. Kragujevac: Univerzitet u Kragujevcu medicinski fakultet. ISBN 86-82477-65-3.
- ↑ Thomas J. Kindt, Richard A. Goldsby, Barbara Anne Osborne, Janis Kuby (2006). Kuby Immunology (6 izd.). New York: W H Freeman and company. ISBN 1-4292-0211-4.
- ↑ Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. Savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7.