Nefela – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 5: | Red 5: | ||
[[Iksion]], kralj [[Lapiti|Lapita]], zaljubio se u boginju [[Hera|Heru]] i hteo je s njom voditi ljubav. Da bi ga zavarao, [[Zevs]] je po Herinom obličju od oblaka načinio Nefelu, kraljicu oblaka, koju je Iksion onda zapravo obljubio.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:8.547-8.611 VIII, 567 sqq]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:12.210-12.315 XII, 210 sqq sqq].</ref> Nefela je Iksionu rodila Kentaura, od koga su potom potekli svi ostali [[kentauri]].<ref>[[Diodor Sicilijski]], ''Istorijska biblioteka'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.69.5 IV, 69, 5].</ref> |
[[Iksion]], kralj [[Lapiti|Lapita]], zaljubio se u boginju [[Hera|Heru]] i hteo je s njom voditi ljubav. Da bi ga zavarao, [[Zevs]] je po Herinom obličju od oblaka načinio Nefelu, kraljicu oblaka, koju je Iksion onda zapravo obljubio.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:8.547-8.611 VIII, 567 sqq]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:12.210-12.315 XII, 210 sqq sqq].</ref> Nefela je Iksionu rodila Kentaura, od koga su potom potekli svi ostali [[kentauri]].<ref>[[Diodor Sicilijski]], ''Istorijska biblioteka'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.69.5 IV, 69, 5].</ref> |
||
Nefela se udala za [[Atamant]]a i rodila mu [[Friks]]a i [[Hela (mitologija)|Helu]].<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.4.3 III, 4, 3].</ref><ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 2.</ref> No, |
Nefela se udala za [[Atamant]]a i rodila mu [[Friks]]a i [[Hela (mitologija)|Helu]].<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.4.3 III, 4, 3].</ref><ref>[[Higin]], ''Fabulae'', 2.</ref> No, Atamant se onda rastao od Nefele i oženio se smrtnicom [[Inona|Inonom]], [[Kadmo]]vom kćerkom. Atamantova nova supruga mrzela je svoje pastorke, pa su Frks i Hela morali bežati iz [[Koroneja|Koroneje]], kako ne bi bili [[Žrtvovanje ljudi|prineseni na žrtvu]].<ref>[[Herodot]], ''[[Istorija (Herodot)|Istorija]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:7.197.1 VII, 197, 1].</ref> Naime, kad je jednom u Atamantovom kraljevstvu zavladala suša, kralj je poslao glasnika u [[Delfi|Delfe]] da pita [[Pitija|proročište]] za savet kako da se otkloni ta nevolja. Pošto ga je Inona podmitila, glasnik je slagao Atamanta da je proročište preporučilo da se Friks i Hela prinesu na žrtvu. Kad su već bili spremni za žrtvu, dvoje dece spasao je jedan [[Zlatno runo|zlatoruni]] oran, porod [[Posejdon]]a i [[Teofano (mitologija)|Teofane]], koga je poslala Nefela da ih prenese u [[Kolhida|Kolhidu]].<ref name=paus9345>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.34.5 IX, 34, 5 sqq].</ref><ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:1.9.11 I, 9, 11].</ref> No, dok je ovan preletao preletao [[Propontida|Propontidu]], između [[Sigej]]a i [[Herson Taurijski|Hersoneza]], Hela je pala u more, koje se od tada po njoj naziva [[Helespont]]om.<ref>[[Eshil]], ''[[Persijanci (Eshil)|Persijanci]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0085.tlg002.perseus-grc1:65-72 70].</ref> |
||
== Reference == |
== Reference == |
Verzija na datum 16 septembar 2014 u 18:10
Nefela (starogrčki: Νεφέλη, od νέφος = oblak) bila je, u grčkoj mitologiji, personifikacija oblaka.[1]
Mitologija
Iksion, kralj Lapita, zaljubio se u boginju Heru i hteo je s njom voditi ljubav. Da bi ga zavarao, Zevs je po Herinom obličju od oblaka načinio Nefelu, kraljicu oblaka, koju je Iksion onda zapravo obljubio.[2] Nefela je Iksionu rodila Kentaura, od koga su potom potekli svi ostali kentauri.[3]
Nefela se udala za Atamanta i rodila mu Friksa i Helu.[4][5] No, Atamant se onda rastao od Nefele i oženio se smrtnicom Inonom, Kadmovom kćerkom. Atamantova nova supruga mrzela je svoje pastorke, pa su Frks i Hela morali bežati iz Koroneje, kako ne bi bili prineseni na žrtvu.[6] Naime, kad je jednom u Atamantovom kraljevstvu zavladala suša, kralj je poslao glasnika u Delfe da pita proročište za savet kako da se otkloni ta nevolja. Pošto ga je Inona podmitila, glasnik je slagao Atamanta da je proročište preporučilo da se Friks i Hela prinesu na žrtvu. Kad su već bili spremni za žrtvu, dvoje dece spasao je jedan zlatoruni oran, porod Posejdona i Teofane, koga je poslala Nefela da ih prenese u Kolhidu.[7][8] No, dok je ovan preletao preletao Propontidu, između Sigeja i Hersoneza, Hela je pala u more, koje se od tada po njoj naziva Helespontom.[9]
Reference
- ↑ Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Nefela
- ↑ Ovidije, Metamorfoze, VIII, 567 sqq; XII, 210 sqq sqq.
- ↑ Diodor Sicilijski, Istorijska biblioteka, IV, 69, 5.
- ↑ Pseudo-Apolodor, Biblioteka, III, 4, 3.
- ↑ Higin, Fabulae, 2.
- ↑ Herodot, Istorija, VII, 197, 1.
- ↑ Pausanija, Opis Helade, IX, 34, 5 sqq.
- ↑ Pseudo-Apolodor, Biblioteka, I, 9, 11.
- ↑ Eshil, Persijanci, 70.
Literatura
- Srejović, Dragoslav; Cermanović-Kuzmanović, Aleksandrina (1989). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga.