Hipodamus iz Mileta – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 25: | Red 25: | ||
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak. |
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak. |
||
==Hipodamus - neobična ličnost== |
== Hipodamus - neobična ličnost == |
||
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios, |
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios, |
||
Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu. |
Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu. |
||
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]] |
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]] |
||
==Dosezi njegova djela== |
== Dosezi njegova djela == |
||
Po pisanju [[Aristotel |
Po pisanju [[Aristotel]]a u njegovom djelu [[Aristotelova Politika|Politika]], Hipodamos je bio utemeljitelj [[Urbanizam|urbanizma]]. <ref name=hip/>Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika<ref>Artistotele, politics II: VIII</ref>, dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. |
||
Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa |
Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa |
||
problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; |
problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; |
||
vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno. |
vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno. |
||
Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej |
Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej]]a pored grada [[Atena (polis)|Atene]]. Kad su [[Atena (polis)|atenjani]] osnovali grad Thuri u [[Italija|Italiji]] [[443. pne.]] Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. |
||
Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada |
Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada Mileta iz [[479. pne.]] |
||
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod |
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. |
||
U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za |
U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za ''[[Agora|Agoru]]'' - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje. |
||
==Filozofija== |
== Filozofija == |
||
Hipodamus je |
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava |
||
On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. [[Aristotel]] je kritizirao ovaj |
On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. [[Aristotel]] je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana. |
||
==Izvori== |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
*[http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm HIPPODAMUS OF MILETUS na portalu The Engines of Our Ingenuity] {{en icon}} |
* [http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm HIPPODAMUS OF MILETUS na portalu The Engines of Our Ingenuity] {{en icon}} |
||
[[Kategorija:Grčki filozofi]] |
[[Kategorija:Grčki filozofi]] |
Verzija na datum 23 juni 2014 u 09:11
Hipodamus iz Mileta | |
---|---|
Grčka filozofija | |
Grčka | |
Rođenje | 498. pne., Milet |
Smrt | 408. pne. |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | marksizam |
Glavni interesi | urbanizam, matematika i fizika |
Inspiracija | |
Od |
Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος Milet, 498. pne. - 408. pne.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke. Njega se drži za oca urbanizma jer je Hipodamov plan sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. [1]
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.
Hipodamus - neobična ličnost
O njemu i njegovom izgledu pisali su; Aristotel, Stovaious, Strabon, Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. Aristotel ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
Dosezi njegova djela
Po pisanju Aristotela u njegovom djelu Politika, Hipodamos je bio utemeljitelj urbanizma. [1]Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika[2], dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.
Po nalogu Perikla Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada Pireja pored grada Atene. Kad su atenjani osnovali grad Thuri u Italiji 443. pne. Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada Rodos 408. pne., kao i rekonstrukcija grada Mileta iz 479. pne.
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za Agoru - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.
Filozofija
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. Aristotel je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 „HIPPODAMUS OF MILETUS” (engleski). The Engines of Our Ingenuity. Pristupljeno 29. 05. 2012.
- ↑ Artistotele, politics II: VIII