Hipodamus iz Mileta – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 25: Red 25:


Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.
==Hipodamus - neobična ličnost==
== Hipodamus - neobična ličnost ==
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios,
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios,
Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]]
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]]
==Dosezi njegova djela==
== Dosezi njegova djela ==


Po pisanju [[Aristotel|Aristotela]] u njegovom djelu [[Aristotelova Politika|Politika]], Hipodamos je bio utemeljitelj [[Urbanizam|urbanizma]]. <ref name=hip/>Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika<ref>Artistotele, politics II: VIII</ref>, dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima.
Po pisanju [[Aristotel]]a u njegovom djelu [[Aristotelova Politika|Politika]], Hipodamos je bio utemeljitelj [[Urbanizam|urbanizma]]. <ref name=hip/>Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika<ref>Artistotele, politics II: VIII</ref>, dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima.
Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa
Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa
problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase;
problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase;
vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.
vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.


Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej|Pireja]] pored grada [[Atena (polis)|Atene]]. Kad su [[Atena (polis)|atenjani]] osnovali grad Thuri u [[Italija|Italiji]] [[443. pne.]] Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada.
Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej]]a pored grada [[Atena (polis)|Atene]]. Kad su [[Atena (polis)|atenjani]] osnovali grad Thuri u [[Italija|Italiji]] [[443. pne.]] Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada.
Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada Mileta iz [[479. pne.]]
Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada Mileta iz [[479. pne.]]


Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu.
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu.
U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za ''[[Agora|Agoru]]'' - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.
U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za ''[[Agora|Agoru]]'' - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.
==Filozofija==
== Filozofija ==
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava
On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. [[Aristotel]] je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.
On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. [[Aristotel]] je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.
==Izvori==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
*[http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm HIPPODAMUS OF MILETUS na portalu The Engines of Our Ingenuity] {{en icon}}
* [http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm HIPPODAMUS OF MILETUS na portalu The Engines of Our Ingenuity] {{en icon}}


[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Grčki filozofi]]

Verzija na datum 23 juni 2014 u 09:11

Hipodamus iz Mileta
Grčka filozofija
Grčka
Rođenje498. pne., Milet
Smrt408. pne.
Filozofija
Škola/Tradicijamarksizam
Glavni interesiurbanizam, matematika i fizika
Inspiracija

Hipodamus iz Mileta ili samo Hipodam (grčki: Ἱππόδαμος Milet, 498. pne. - 408. pne.) bio je arhitekt, urbanist, fizičar, matematičar, meteorolog i filozof antičke Grčke. Njega se drži za oca urbanizma jer je Hipodamov plan sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. [1]

Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.

Hipodamus - neobična ličnost

O njemu i njegovom izgledu pisali su; Aristotel, Stovaious, Strabon, Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. Aristotel ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.

Plan Hipodamusovog Mileta iz 479. pne.

Dosezi njegova djela

Po pisanju Aristotela u njegovom djelu Politika, Hipodamos je bio utemeljitelj urbanizma. [1]Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika[2], dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.

Po nalogu Perikla Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada Pireja pored grada Atene. Kad su atenjani osnovali grad Thuri u Italiji 443. pne. Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada Rodos 408. pne., kao i rekonstrukcija grada Mileta iz 479. pne.

Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu. U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za Agoru - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.

Filozofija

Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. Aristotel je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.

Izvori

  1. 1,0 1,1 HIPPODAMUS OF MILETUS (engleski). The Engines of Our Ingenuity. Pristupljeno 29. 05. 2012. 
  2. Artistotele, politics II: VIII

Vanjske veze