Andrija Rašeta – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Red 17: Red 17:
|služba=
|služba=
|čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|45px]] [[General-pukovnik]]
|čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|45px]] [[General-pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Sloveniji]]<br>[[Rat u Hrvatskoj]]
|ratovi=[[Rat u Sloveniji]]<br />[[Rat u Hrvatskoj]]
|bitke=
|bitke=
|vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]
|vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]
Red 26: Red 26:
}}
}}


'''Andrija Rašeta''' ([[Donji Lapac]], [[Hrvatska]] [[9. decembra]] [[1934.]]), general [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] u mirovini.
'''Andrija Rašeta''' ([[Donji Lapac]], [[Hrvatska]] [[9. decembra]] [[1934.]]), general [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] u mirovini.


==Životopis==
== Životopis ==
[[General-pukovnik]] Andrija Rašeta je rođen 9. decembra 1934. u Donjem Lapcu. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) general Rašeta je obnašao dužnosti komandanta divizije, načelnika štaba "5. armijske oblasti JNA" sa sjedištem u [[Zagreb]]u i zamjenika načelnika Generalštaba JNA.<ref name="zvjna">Ante Nazor, Ivan Brigović, 2010, str. 313</ref>
[[General-pukovnik]] Andrija Rašeta je rođen 9. decembra 1934. u Donjem Lapcu. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) general Rašeta je obnašao dužnosti komandanta divizije, načelnika štaba "5. armijske oblasti JNA" sa sjedištem u [[Zagreb]]u i zamjenika načelnika Generalštaba JNA.<ref name="zvjna">Ante Nazor, Ivan Brigović, 2010, str. 313</ref>


General Rašeta je bio jedan od zapovjednika JNA tijekom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]]. Predstavljao je JNA (koja je pod svojim zapovjedništvom imala i [[Paravojna postrojba|paravojne]] [[Republika Srpska Krajina|srpske]] jedinice)<ref name=glavasevic>[[Siniša Glavašević]], Vukovar, 17. oktobra 1991. Izvješće: Obruč oko Vukovara se steže - ''"Ponovno granate i mine na grad, ponovno kršenje zadane riječi. Gospodin Rašeta namjerno zaboravlja da komandira i četnicima. Priznanja su stigla i sinoć kada su u naselju Lužac uhićeni ljudi čudnog izgleda i vrlo duge brade..."'']</ref> kada su se vodili pregovori o njezinom povlačenju iz Hrvatske tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. Pregovori su se vodili pod pokroviteljstvom "Promatračke misije [[Europska unija|Europske zajednice]]" u zagrebačkom hotelu "I" od [[8. oktobra]] [[1991.]] do konca te godine.<ref name="sd">{{Citiranje www|naslov=JNA je izigrala sve dogovore o evakuaciji vukovarskih ranjenika|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030628/novosti04.asp|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Slobodna Dalmacija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
General Rašeta je bio jedan od zapovjednika JNA tijekom [[Rat u Sloveniji|Rata u Sloveniji]]. Predstavljao je JNA (koja je pod svojim zapovjedništvom imala i [[Paravojna postrojba|paravojne]] [[Republika Srpska Krajina|srpske]] jedinice)<ref name=glavasevic>[[Siniša Glavašević]], Vukovar, 17. oktobra 1991. Izvješće: Obruč oko Vukovara se steže - ''"Ponovno granate i mine na grad, ponovno kršenje zadane riječi. Gospodin Rašeta namjerno zaboravlja da komandira i četnicima. Priznanja su stigla i sinoć kada su u naselju Lužac uhićeni ljudi čudnog izgleda i vrlo duge brade..."'']</ref> kada su se vodili pregovori o njezinom povlačenju iz Hrvatske tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. Pregovori su se vodili pod pokroviteljstvom "Promatračke misije [[Europska unija|Europske zajednice]]" u zagrebačkom hotelu "I" od [[8. oktobra]] [[1991.]] do konca te godine.<ref name="sd">{{Citiranje www|naslov=JNA je izigrala sve dogovore o evakuaciji vukovarskih ranjenika|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030628/novosti04.asp|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Slobodna Dalmacija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>


Njegovi najznačajniji postupci iz tog vremena vezani su uz [[Bitka za Vukovar|okupaciju Vukovara]]. U pismu, hitno poslanom generalu Rašeti, vođa europskih promatrača [[Dir Jan Van Houten]] zatražio je [[17. novembra]] 1991. da se promatračima omogući ulazak u Vukovar te da JNA zajamči sigurnost ženama i djeci. Hrvatska vlada je s izvanredne sjednice uputila zahtjev Generalštabu JNA da napravi tampon-zonu, da bi se spasilo civilno stanovništvo i omogućilo poduzimanje humanitarnih akcija, te zatražila hitna evakuacija stanovnika Vukovara, uz prisutnost promatrača [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]].<ref name="hv">{{Citiranje www|naslov=Vukovar i vukovarska bolnica (dijelovi kronologije), novembar 1991. (IV. dio)|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3342011/domovinskirat.asp|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatski Vojnik|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Sljedećeg je dana, [[18. novembra]], veći dio Vukovara pao. [[Vesna Bosanac|Dr. Vesna Bosanac]] je ujutro u 10.10 sati izvijestila Europsku misiju da je bolnica opet na udaru topništva. Promatračka skupina Europske zajednice za Vukovar u 12.15 sati iz [[Negoslavci|Negoslavaca]] je izvijestila da će njihov predstavnik doći do bolnice "''ako mu to bude dozvoljeno''". U 12.35 sati dr. Bosanac prosvjedovala je zato što nije ispunjeno obećanje Europske misije glede kontakta i početka evakuacije ranjenika.<ref name="hv"/>
Njegovi najznačajniji postupci iz tog vremena vezani su uz [[Bitka za Vukovar|okupaciju Vukovara]]. U pismu, hitno poslanom generalu Rašeti, vođa europskih promatrača [[Dir Jan Van Houten]] zatražio je [[17. novembra]] 1991. da se promatračima omogući ulazak u Vukovar te da JNA zajamči sigurnost ženama i djeci. Hrvatska vlada je s izvanredne sjednice uputila zahtjev Generalštabu JNA da napravi tampon-zonu, da bi se spasilo civilno stanovništvo i omogućilo poduzimanje humanitarnih akcija, te zatražila hitna evakuacija stanovnika Vukovara, uz prisutnost promatrača [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]].<ref name="hv">{{Citiranje www|naslov=Vukovar i vukovarska bolnica (dijelovi kronologije), novembar 1991. (IV. dio)|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3342011/domovinskirat.asp|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatski Vojnik|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Sljedećeg je dana, [[18. novembra]], veći dio Vukovara pao. [[Vesna Bosanac|Dr. Vesna Bosanac]] je ujutro u 10.10 sati izvijestila Europsku misiju da je bolnica opet na udaru topništva. Promatračka skupina Europske zajednice za Vukovar u 12.15 sati iz [[Negoslavci|Negoslavaca]] je izvijestila da će njihov predstavnik doći do bolnice "''ako mu to bude dozvoljeno''". U 12.35 sati dr. Bosanac prosvjedovala je zato što nije ispunjeno obećanje Europske misije glede kontakta i početka evakuacije ranjenika.<ref name="hv"/>


Za to vrijeme, u skladu s Člankom 15. Četvrte [[ženevske konvencije]], prema kojem bolnicu u središtu ratnih zbivanja preuzima osoblje Međunarodnog Crvenog križa i vodi brigu o ranjenicima i bolesnicima, predstavnici Republike Hrvatske, JNA, Međunarodnoga komiteta Crvenog križa, [[Liječnici bez granica|Liječnika bez granica]] i [[Suvereni malteški vojni red|Malteškoga križa]] u Zagrebu su postigli "Sporazum o neutralizaciji vukovarske bolnice i organizaciji konvoja za evakuaciju ranjenika i bolesnika iz nje". Sporazumom su se [[Republika Hrvatska]] (HR) i JNA obvezale na "''prekid vatre na području vukovarske bolnice i na dogovorenom putu evakuacije''", na osiguranje "''odgovarajućih vozila s odgovarajućim osobljem, za približno 40 teških bolesnika i oko 360 ranjenika, od kojih su trećini potrebna nosila''" i na priznavanje "''neutralnosti vukovarske bolnice za vrijeme evakuacije''". Sporazumom su RH i JNA dale suglasnost "''da Promatračka misija Europske zajednice nadgleda cijelu operaciju i da ima potpuni pristup svim dijelovima evakuacije''", koja će "''obuhvatiti sve ranjenike i bolesnike koji su na liječenju u vukovarskoj bolnici, a za koje mjerodavni u bolnici budu procijenili da mogu putovati.''" Sporazum su potpisali predstavnik Europske promatračke misije [[J. M. Chenu]], predstavnik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] ([[Ministarstvo zdravlja|ministar zdravstva]]) [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]] i predstavnik JNA general Rašeta.<ref name="hv"/>
Za to vrijeme, u skladu s Člankom 15. Četvrte [[ženevske konvencije]], prema kojem bolnicu u središtu ratnih zbivanja preuzima osoblje Međunarodnog Crvenog križa i vodi brigu o ranjenicima i bolesnicima, predstavnici Republike Hrvatske, JNA, Međunarodnoga komiteta Crvenog križa, [[Liječnici bez granica|Liječnika bez granica]] i [[Suvereni malteški vojni red|Malteškoga križa]] u Zagrebu su postigli "Sporazum o neutralizaciji vukovarske bolnice i organizaciji konvoja za evakuaciju ranjenika i bolesnika iz nje". Sporazumom su se [[Republika Hrvatska]] (HR) i JNA obvezale na "''prekid vatre na području vukovarske bolnice i na dogovorenom putu evakuacije''", na osiguranje "''odgovarajućih vozila s odgovarajućim osobljem, za približno 40 teških bolesnika i oko 360 ranjenika, od kojih su trećini potrebna nosila''" i na priznavanje "''neutralnosti vukovarske bolnice za vrijeme evakuacije''". Sporazumom su RH i JNA dale suglasnost "''da Promatračka misija Europske zajednice nadgleda cijelu operaciju i da ima potpuni pristup svim dijelovima evakuacije''", koja će "''obuhvatiti sve ranjenike i bolesnike koji su na liječenju u vukovarskoj bolnici, a za koje mjerodavni u bolnici budu procijenili da mogu putovati.''" Sporazum su potpisali predstavnik Europske promatračke misije [[J. M. Chenu]], predstavnik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] ([[Ministarstvo zdravlja|ministar zdravstva]]) [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]] i predstavnik JNA general Rašeta.<ref name="hv"/>
Red 39: Red 39:
JNA nije ispoštovala sporazum o neutralizaciji [[Vukovarska bolnica|vukovarske bolnice]], kojega je potpisao general Rašeta, a prema kojemu vojska nije smjela ulaziti u bolnicu. Unatoč potpisanom sporazumu oficiri i vojnici JNA ulazili su u bolnicu, te selektivno odvodili ranjene vojnike i civile, onemogućivši pritom pristup bolnici djelatnicima Crvenog križa. Nakon [[20. novembra]] 1991. iz bolnice je planski odvedeno 200 ranjenika, bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice, koji su kasnije pogubljeni na [[Ovčara|Ovčari]]. Među ubijenima na Ovčari je bio i nećak generala Rašete (nije nosio to prezime), a koji je u bolnici izdavao lijekove.<ref name="vl">{{Citiranje www|naslov=Na Ovčari su ubijeni i Srbi, ali i francuski i njemački dobrovoljci|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-ovcari-su-ubijeni-i-srbi-ali-i-francuski-i-njemacki-dobrovoljci-216982|autor=Davor Ivanković|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=18. 11. 2010.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
JNA nije ispoštovala sporazum o neutralizaciji [[Vukovarska bolnica|vukovarske bolnice]], kojega je potpisao general Rašeta, a prema kojemu vojska nije smjela ulaziti u bolnicu. Unatoč potpisanom sporazumu oficiri i vojnici JNA ulazili su u bolnicu, te selektivno odvodili ranjene vojnike i civile, onemogućivši pritom pristup bolnici djelatnicima Crvenog križa. Nakon [[20. novembra]] 1991. iz bolnice je planski odvedeno 200 ranjenika, bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice, koji su kasnije pogubljeni na [[Ovčara|Ovčari]]. Među ubijenima na Ovčari je bio i nećak generala Rašete (nije nosio to prezime), a koji je u bolnici izdavao lijekove.<ref name="vl">{{Citiranje www|naslov=Na Ovčari su ubijeni i Srbi, ali i francuski i njemački dobrovoljci|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-ovcari-su-ubijeni-i-srbi-ali-i-francuski-i-njemacki-dobrovoljci-216982|autor=Davor Ivanković|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=18. 11. 2010.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>


General Rašeta je prilikom ranjavanja [[Gordan Lederer|Gordana Lederera]], snimatelj [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]], odbio istome omogučiti prijevoz do bolnice u Zagrebu helikopterom [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]]. Za to ga je Ledrerova majka, Dr. Vlasta Lederer, javno prozvala pismom objavljenim u [[Vjesnik]]u [[14. kolovoza]] 1991. godine, nazvavši generala Rašetu [[Četnici|četničkim]] kolabracionistom-suradnikom koji je suodgovoran za Ledererovu smrt.<ref name=lederer>[http://hr.finanzalarm.com/details/Gordan_Lederer.html Informacije o Gordan Lederer]: ''Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života. Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i general Rašeta.''</ref><ref>{{Citiranje www|naslov="A letter from Gordan Lederer's mother".|url=http://www.croatianhistory.net/etf/mama.html|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Vjesnik (www.croatianhistory.net)|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
General Rašeta je prilikom ranjavanja [[Gordan Lederer|Gordana Lederera]], snimatelj [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]], odbio istome omogučiti prijevoz do bolnice u Zagrebu helikopterom [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]]. Za to ga je Ledrerova majka, Dr. Vlasta Lederer, javno prozvala pismom objavljenim u [[Vjesnik]]u [[14. kolovoza]] 1991. godine, nazvavši generala Rašetu [[Četnici|četničkim]] kolabracionistom-suradnikom koji je suodgovoran za Ledererovu smrt.<ref name=lederer>[http://hr.finanzalarm.com/details/Gordan_Lederer.html Informacije o Gordan Lederer]: ''Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života. Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i general Rašeta.''</ref><ref>{{Citiranje www|naslov="A letter from Gordan Lederer's mother".|url=http://www.croatianhistory.net/etf/mama.html|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Vjesnik (www.croatianhistory.net)|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>


[[2. januara]] [[1992.]] potpisao je [[Sarajevsko primirje]]. General Rašeta je otišao u mirovinu [[8. maja]] 1992. godine.<ref name="zvjna"/>
[[2. januara]] [[1992.]] potpisao je [[Sarajevsko primirje]]. General Rašeta je otišao u mirovinu [[8. maja]] 1992. godine.<ref name="zvjna"/>


==Citati==
== Citati ==
{{citat|Moje mišljenje je da je samo trebalo blokirati Vukovar, a ići dalje na odsijecanje Osijeka, na izlazak do Đakova, na presijecanje linije Banja Luka - Pakrac - Virovitica. To se moglo uraditi.<ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=Rašeta: Hrvatski čelnici su za samostalnost bili spremni žrtvovati Vukovar, a opsada grada bila je pogrešna taktika|url=http://www.jutarnji.hr/andrija-raseta---vukovar--vrh-hrvatske-bio-je-spreman-trgovati-teritorijem-za-samostalnost/988605/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=21. 11. 2011.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=General Rašeta: Pogrešna taktika|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=139472&cHash=705e7209ef|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=19. 11. 2011.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>|General Andrija Rašeta 2011. godine.}}
{{citat|Moje mišljenje je da je samo trebalo blokirati Vukovar, a ići dalje na odsijecanje Osijeka, na izlazak do Đakova, na presijecanje linije Banja Luka - Pakrac - Virovitica. To se moglo uraditi.<ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=Rašeta: Hrvatski čelnici su za samostalnost bili spremni žrtvovati Vukovar, a opsada grada bila je pogrešna taktika|url=http://www.jutarnji.hr/andrija-raseta---vukovar--vrh-hrvatske-bio-je-spreman-trgovati-teritorijem-za-samostalnost/988605/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=21. 11. 2011.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=General Rašeta: Pogrešna taktika|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=139472&cHash=705e7209ef|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=19. 11. 2011.|preuzeto=3. decembra 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>|General Andrija Rašeta 2011. godine.}}


Verzija na datum 21 juni 2014 u 22:17

Andrija Rašeta
Biografski podatci
Datum rođenja 9. 12. 1934. (1934-12-09) (dob: 89)
Mjesto rođenja Donji Lapac, Kraljevina Jugoslavija
Nacionalnost Srbin
Vojna karijera
Čin General-pukovnik
Ratovi Rat u Sloveniji
Rat u Hrvatskoj
Vojska Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske Kopnena vojska JNA

Andrija Rašeta (Donji Lapac, Hrvatska 9. decembra 1934.), general Jugoslavenske narodne armije u mirovini.

Životopis

General-pukovnik Andrija Rašeta je rođen 9. decembra 1934. u Donjem Lapcu. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) general Rašeta je obnašao dužnosti komandanta divizije, načelnika štaba "5. armijske oblasti JNA" sa sjedištem u Zagrebu i zamjenika načelnika Generalštaba JNA.[1]

General Rašeta je bio jedan od zapovjednika JNA tijekom Rata u Sloveniji. Predstavljao je JNA (koja je pod svojim zapovjedništvom imala i paravojne srpske jedinice)[2] kada su se vodili pregovori o njezinom povlačenju iz Hrvatske tokom Rata u Hrvatskoj. Pregovori su se vodili pod pokroviteljstvom "Promatračke misije Europske zajednice" u zagrebačkom hotelu "I" od 8. oktobra 1991. do konca te godine.[3]

Njegovi najznačajniji postupci iz tog vremena vezani su uz okupaciju Vukovara. U pismu, hitno poslanom generalu Rašeti, vođa europskih promatrača Dir Jan Van Houten zatražio je 17. novembra 1991. da se promatračima omogući ulazak u Vukovar te da JNA zajamči sigurnost ženama i djeci. Hrvatska vlada je s izvanredne sjednice uputila zahtjev Generalštabu JNA da napravi tampon-zonu, da bi se spasilo civilno stanovništvo i omogućilo poduzimanje humanitarnih akcija, te zatražila hitna evakuacija stanovnika Vukovara, uz prisutnost promatrača Međunarodnog Crvenog križa.[4] Sljedećeg je dana, 18. novembra, veći dio Vukovara pao. Dr. Vesna Bosanac je ujutro u 10.10 sati izvijestila Europsku misiju da je bolnica opet na udaru topništva. Promatračka skupina Europske zajednice za Vukovar u 12.15 sati iz Negoslavaca je izvijestila da će njihov predstavnik doći do bolnice "ako mu to bude dozvoljeno". U 12.35 sati dr. Bosanac prosvjedovala je zato što nije ispunjeno obećanje Europske misije glede kontakta i početka evakuacije ranjenika.[4]

Za to vrijeme, u skladu s Člankom 15. Četvrte ženevske konvencije, prema kojem bolnicu u središtu ratnih zbivanja preuzima osoblje Međunarodnog Crvenog križa i vodi brigu o ranjenicima i bolesnicima, predstavnici Republike Hrvatske, JNA, Međunarodnoga komiteta Crvenog križa, Liječnika bez granica i Malteškoga križa u Zagrebu su postigli "Sporazum o neutralizaciji vukovarske bolnice i organizaciji konvoja za evakuaciju ranjenika i bolesnika iz nje". Sporazumom su se Republika Hrvatska (HR) i JNA obvezale na "prekid vatre na području vukovarske bolnice i na dogovorenom putu evakuacije", na osiguranje "odgovarajućih vozila s odgovarajućim osobljem, za približno 40 teških bolesnika i oko 360 ranjenika, od kojih su trećini potrebna nosila" i na priznavanje "neutralnosti vukovarske bolnice za vrijeme evakuacije". Sporazumom su RH i JNA dale suglasnost "da Promatračka misija Europske zajednice nadgleda cijelu operaciju i da ima potpuni pristup svim dijelovima evakuacije", koja će "obuhvatiti sve ranjenike i bolesnike koji su na liječenju u vukovarskoj bolnici, a za koje mjerodavni u bolnici budu procijenili da mogu putovati." Sporazum su potpisali predstavnik Europske promatračke misije J. M. Chenu, predstavnik Vlade RH (ministar zdravstva) Andrija Hebrang i predstavnik JNA general Rašeta.[4]

JNA nije ispoštovala sporazum o neutralizaciji vukovarske bolnice, kojega je potpisao general Rašeta, a prema kojemu vojska nije smjela ulaziti u bolnicu. Unatoč potpisanom sporazumu oficiri i vojnici JNA ulazili su u bolnicu, te selektivno odvodili ranjene vojnike i civile, onemogućivši pritom pristup bolnici djelatnicima Crvenog križa. Nakon 20. novembra 1991. iz bolnice je planski odvedeno 200 ranjenika, bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice, koji su kasnije pogubljeni na Ovčari. Među ubijenima na Ovčari je bio i nećak generala Rašete (nije nosio to prezime), a koji je u bolnici izdavao lijekove.[5]

General Rašeta je prilikom ranjavanja Gordana Lederera, snimatelj Hrvatske radiotelevizije, odbio istome omogučiti prijevoz do bolnice u Zagrebu helikopterom Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Za to ga je Ledrerova majka, Dr. Vlasta Lederer, javno prozvala pismom objavljenim u Vjesniku 14. kolovoza 1991. godine, nazvavši generala Rašetu četničkim kolabracionistom-suradnikom koji je suodgovoran za Ledererovu smrt.[6][7]

2. januara 1992. potpisao je Sarajevsko primirje. General Rašeta je otišao u mirovinu 8. maja 1992. godine.[1]

Citati

Moje mišljenje je da je samo trebalo blokirati Vukovar, a ići dalje na odsijecanje Osijeka, na izlazak do Đakova, na presijecanje linije Banja Luka - Pakrac - Virovitica. To se moglo uraditi.[8][9]

– General Andrija Rašeta 2011. godine.

U razgovorima s pojedinim čelnim ljudima u Hrvatskoj oni su meni otvoreno govorili da su spremni da žrtvuju ako treba ne samo Vukovar nego i Osijek, Dubrovnik, Split...pod cijenu samostalnosti.[8][9]

– General Andrija Rašeta 2011. godine.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Ante Nazor, Ivan Brigović, 2010, str. 313
  2. ↑ Siniša Glavašević, Vukovar, 17. oktobra 1991. Izvješće: Obruč oko Vukovara se steže - "Ponovno granate i mine na grad, ponovno kršenje zadane riječi. Gospodin Rašeta namjerno zaboravlja da komandira i četnicima. Priznanja su stigla i sinoć kada su u naselju Lužac uhićeni ljudi čudnog izgleda i vrlo duge brade..."]
  3. ↑ JNA je izigrala sve dogovore o evakuaciji vukovarskih ranjenika. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 3. decembra2013.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 Vukovar i vukovarska bolnica (dijelovi kronologije), novembar 1991. (IV. dio). Hrvatski Vojnik. Preuzeto 3. decembra 2013.
  5. ↑ Davor Ivanković (18. 11. 2010.). Na Ovčari su ubijeni i Srbi, ali i francuski i njemački dobrovoljci. Večernji list. Preuzeto 3. decembra 2013.
  6. ↑ Informacije o Gordan Lederer: Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez afilijacije s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života. Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i general Rašeta.
  7. ↑ "A letter from Gordan Lederer's mother".. Vjesnik (www.croatianhistory.net). Preuzeto 3. decembra 2013.
  8. ↑ 8,0 8,1 Rašeta: Hrvatski čelnici su za samostalnost bili spremni žrtvovati Vukovar, a opsada grada bila je pogrešna taktika. Jutarnji list (21. 11. 2011.). Preuzeto 3. decembra 2013.
  9. ↑ 9,0 9,1 General Rašeta: Pogrešna taktika. Hrvatska radiotelevizija (19. 11. 2011.). Preuzeto 3. decembra 2013.

Literatura

  • Ante Nazor, Ivan Brigović (2010). Zapovjedni vrh JNA, siječanj 1990. – svibanj 1992., Zagreb: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-193-106-9
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Andrija_Rašeta&oldid=4922506