Lira (instrument) – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
'''Lira''' je [[žičani instrument]]. Broj žica je varirao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na [[gitara|gitari]], umjesto prstima, kao na [[harfa|harfi]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], bog [[Hermes]] je napravio liru od velikog [[kornjača|kornjačinog]] oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i [[rog]]ovima od [[antilopa|antilope]]. |
'''Lira''' je [[žičani instrument]]. Broj žica je varirao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na [[gitara|gitari]], umjesto prstima, kao na [[harfa|harfi]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], bog [[Hermes]] je napravio liru od velikog [[kornjača|kornjačinog]] oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i [[rog]]ovima od [[antilopa|antilope]]. |
||
U |
U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju. |
||
Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato [[Sumer]]anima, [[stari Egipat|Egipćanima]] i drugim narodima Prednjeg istoka. U [[stara Grčka|Grka]] dobiva svoj tipičan oblik, sličan [[gitara|gitari]], s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.<ref>''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139</ref> Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača ''lirika''. |
Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato [[Sumer]]anima, [[stari Egipat|Egipćanima]] i drugim narodima Prednjeg istoka. U [[stara Grčka|Grka]] dobiva svoj tipičan oblik, sličan [[gitara|gitari]], s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.<ref>''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda'', svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139</ref> Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača ''lirika''. Instrument lira nastao je u Africkim zemljama |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Verzija na datum 12 mart 2022 u 16:57
Za ostale upotrebe, v. Lira (razvrstavanje).
Lira je žičani instrument. Broj žica je varirao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na gitari, umjesto prstima, kao na harfi. Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes je napravio liru od velikog kornjačinog oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i rogovima od antilope.
U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju.
Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.[1] Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika. Instrument lira nastao je u Africkim zemljama
Izvori
- ↑ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139
