Nacionalni park Fruška gora – razlika između verzija
dsad |
m clean up, replaced: {{SRB}} → {{flag|Srbija}} using AWB |
||
Red 3: | Red 3: | ||
| image =Fruska Gora Smith.jpg |
| image =Fruska Gora Smith.jpg |
||
| caption = |
| caption = |
||
| lokacija = {{ |
| lokacija = {{flag|Srbija}} |
||
| najbliži grad = [[Novi Sad]] |
| najbliži grad = [[Novi Sad]] |
||
| lat_degrees = 45 |
| lat_degrees = 45 |
||
Red 18: | Red 18: | ||
}} |
}} |
||
'''Nacionalni park Fruška gora''' se nalazi u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], nedaleko od [[Novi Sad|Novog Sada]]. Proglašen je 1960 godine. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale [[Dunav]]a, duga |
'''Nacionalni park Fruška gora''' se nalazi u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], nedaleko od [[Novi Sad|Novog Sada]]. Proglašen je 1960 godine. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale [[Dunav]]a, duga 80 km, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u [[mezozoik]]u, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske [[fosil]]ne [[vrsta (biologija)|vrste]], stare oko 123 miliona godina. Frruška gora bogata je šumama [[hrast]]a, [[grab (Trebinje)|graba]], [[bukva|bukve]], [[lipa|lipe]] i drugog [[drveće|drveća]]; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta. |
||
Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]]. |
Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski [[manastir]]i (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]]. |
||
Red 27: | Red 27: | ||
[[Pašnjak|Pašnjaci]] i plodno [[tlo|zemljište]], [[vinogradarstvo|vinogradi]] i [[voćnjak|voćnjaci]], ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama. |
[[Pašnjak|Pašnjaci]] i plodno [[tlo|zemljište]], [[vinogradarstvo|vinogradi]] i [[voćnjak|voćnjaci]], ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama. |
||
= |
|||
⚫ | |||
= |
|||
⚫ |
Verzija na datum 6 mart 2020 u 04:31
Nacionalni park Fruška gora | |
---|---|
MUZP Kategorija II (Nacionalni park) | |
| |
Lokacija: | Srbija |
Najbliži grad: | Novi Sad |
Koordinate: | |
Površina: | 25.393 ha |
Osnovan: | 1960. godine |
upravljan od: | Srbija |
Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Proglašen je 1960 godine. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80 km, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina. Frruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.
Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski manastiri (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Središte uprave Nacionalnog parka je u Sremskoj Kamenici.
Geografija
Park čini usamljena ostrvska planina u Panonskoj niziji. Prema jugu i severu Fruška gora je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama. Severna padina Fruške gore je strmija u odnosu na južnu, usled podsecanja Dunava. Takođe, lesna zaravan koja okružuje Frušku goru, manje je širine i moćnosti na severnoj strani, usled pomenutih prilika.
Pašnjaci i plodno zemljište, vinogradi i voćnjaci, ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama.
=