Prijeđi na sadržaj

Nacionalni park Fruška gora

Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Fruška Gora
IUCN kategorija II (nacionalni park)
LokacijaAutonomna pokrajina Vojvodina,  Srbija
Najbliži gradNovi Sad,
Koordinate45°10′00″N 19°40′00″E / 45.16667°N 19.66667°E / 45.16667; 19.66667
Površina266,72 km² (103 mi² )
Osnivanje1960. god
Upravljačko tijeloNacionalni park Fruška Gora, Sremska Kamenica

Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80 km, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ – na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina. Fruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.

Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski manastiri (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Park čini usamljena ostrvska planina u Panonskoj niziji. Prema jugu i severu Fruška gora je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama. Severna padina Fruške gore je strmija u odnosu na južnu, usled podsecanja Dunava. Takođe, lesna zaravan koja okružuje Frušku goru, manje je širine i moćnosti na severnoj strani, usled pomenutih prilika.

Pašnjaci i plodno zemljište, vinogradi i voćnjaci, ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama.

Nacionalni park

[uredi | uredi kod]

Nacionalni park Fruška Gora proglašen je 1960 godine. Prostire se na dijelovima: grada Novog Sada - opština Petrovaradin, grada Sremske Mitrovice, opština Bačka Palanka, Beočin, Inđija, Irig, Sremski Karlovci i Šid, u okviru 45 katastarskih opština.[1] Središte uprave Nacionalnog parka je u Sremskoj Kamenici. Površina parka je 26.672 ha, od čega je 19.308 hа u državnoj svojini, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 7.364 hа. Prvi (I) stepen zaštite obuhvata 3%, II stepen 67% и III stepen 30% ukupne površine. [2]

Nacionalni park osnovan je radi:

  • održanja stepskih i šumo stepskih staništa
  • održanja šumskih staništa
  • očuvanja staništa divlje flore
  • očuvanja staništa preko 200 vrsta ptica
  • očuvanja nalazišta fosila
  • očuvanje predjela
  • očuvanje rijeke Dunava, izvorišta voda i vlažnih staništa
  • očuvanja spomenika i 17 manastira.

Značajno područje za ptice

[uredi | uredi kod]

Fruška gora je ornitološki dobro istraženo područje. Fauna je raznovrsna, a populacije pojedinih vrsta mjestimično i dalje relativno brojne. Od ukupno zabilježenih vrsta ptica u NP Fruška gora čak 42 su prepoznate kao rane gnijezdarice i gotovo sve naseljavaju šumske ekosisteme. Kasnije, u sezoni (maj mesec) sa gniježđenjem počinju i druge, uglavnom insektivorne vrste među kojima takođe ima dupljašica (siva muharica - Muscicapa striata, Ficedula albicollis). Od navedene 42 vrste 9 se nalazi na crvenoj listi ptica Srbije, 37 vrsta je strogo zaštićeno, a 5 zaštićeno prema nacionalnom zakonodavstvu (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o divljači i lovstvu). Izuzev ptica grabljivica i crne rode, većina ostalih vrsta (među kojima preovlađuju strogo zaštićene) prisutne su u svim starijim šumskim kompleksima Fruške gore. [3]

Situacija je sve lošija iz godine u godinu jer se šume intenzivnim gazdovanjem podmlađuju, redovno se sijeku najstarije sastojine bukvi i hrasta što dovodi do nestanka duplji za gnežđenje. U poslednjih 15 godina nestale su dvije gnijezdarice – orao krstaš (Aquila heliaca) i mala muharica (Ficedula parva), dok je Fruška gora jedino područje gde je šarena muharica (Ficedula hypoleuca) zabilježena u periodu razmnožavanja. Na Fruškoj gori se nalazi i jedino gnijezdilište vatroglavog kraljića (Regulus ignicapilla) i sivog sokola (Falco peregrinus) u Vojvodini, a stanište je i za nekoliko parova kritično ugroženog orla kliktaša (Clanga pomarina) i patuljastog orla (Hieraaetus pennatus).

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „Zakon o nacionalnim parkovima u Srbiji - Službeni glasnik RS br. 84 od 6.10.2015”. Zakon o nacionalnim parkovima u Srbiji - Službeni glasnik RS br. 84 od 6.10.2015. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  2. „Nacionalni park”. Nacionalni park. Arhivirano iz originala na datum 2022-05-16. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  3. „Analiza faune ptica, rane gnezdarice Fruške gore”. Analiza faune ptica, rane gnezdarice Fruške gore. Pristupljeno 10.04. 2025.