Glas – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka izmjene
dodani grafikoni
Red 11: Red 11:
== Podjela glasova u srpskohrvatskom ==
== Podjela glasova u srpskohrvatskom ==
=== Samoglasnici ===
=== Samoglasnici ===
[[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
[[Datoteka:Dijagram1.jpg|thumb|220px|[[Stupčani grafikon|Grafikon]] frekvencije [[samoglasnik]]a u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]].]][[Samoglasnik|Samoglasnici]], otvornici ili vokali u [[Fonetika|fonetskom]] smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.


Samoglasnici u standardnom srpskohrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: ['''a'''], ['''e'''], ['''i'''], ['''o'''], ['''u'''] i [[dvoglas]] [{{IPA|ie}}] (''ije'').
Samoglasnici u standardnom srpskohrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: ['''a'''], ['''e'''], ['''i'''], ['''o'''], ['''u'''] i [[dvoglas]] [{{IPA|ie}}] (''ije'').
Red 20: Red 20:


=== Suglasnici ===
=== Suglasnici ===
[[Konsonant|Suglasnici]], zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.
[[Datoteka:Dijagram2.jpg|thumb|430px|[[Stupčani grafikon|Grafikon]] frekvencije [[suglasnik]]a u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]].]][[Konsonant|Suglasnici]], konsonanti ili zatvornici (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.


Suglasnici u srpskohrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br /><br />Otvornici i zatvornici nižu se u riječi,a onaj dio riječi koji se može izgovoriti koa izgovorna cijelina naziva se slog.
Suglasnici u srpskohrvatskom jeziku su: ['''b'''], [{{IPA|ts}}] ('''''c'''''), [{{IPA|tʃ}}] ('''''č'''''), [{{IPA|tɕ}}] ('''''ć'''''), ['''d'''], [{{IPA|dʒ}}] ('''''dž'''''), [{{IPA|dʑ}}] ('''''đ'''''), ['''f'''], ['''g'''], [{{IPA|x}}] ('''''h'''''), ['''j'''], ['''k'''], ['''l'''], [{{IPA|ʎ}}] ('''''lj'''''), ['''m'''], ['''n'''], [{{IPA|ɲ}}] ('''''nj'''''), ['''p'''], ['''r'''], ['''s'''], [{{IPA|ʃ}}] ('''''š'''''), ['''t'''], [{{IPA|ʋ}}] ('''''v'''''), ['''z'''] i [{{IPA|ʒ}}] ('''''ž''''').<br /><br />Samoglasnici i suglasnici nižu se u riječi, a onaj dio riječi koji se može izgovoriti kao izgovorna cijelina naziva se slog.


Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br />
Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.<br />
Red 60: Red 60:
|}
|}


Odnos čestoće pojavljivanja u srpskohrvatskom jeziku je 45[[Postotak|%]] samoglasnici naspram 55% suglasnici.<ref>{{Cite book|first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |language=engleski |title=Serbo-Croatian |series=Languages of the World/Materials 148 |location= München i Newcastle |publisher=Lincom Europa |year=1997 |page=7 |isbn=3-89586-161-8 |ol=2863538W |oclc=37959860 |id={{CROSBI|426503}}}} {{CROLIB|ID=D1430826047}}. {{COBISS-Sr|ID=100442892}}. {{COBISS.BH|id=12652294}}. {{NSK-zapis|id=000493527}}. <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=359982 (FFZG)]</small>. [http://www.webcitation.org/6AE3FeWzm Contents].</ref>
⚫
== Literatura ==
⚫
* [[Stjepan Babić]] i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
⚫
* Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole


== Vidi još ==
== Vidi još ==

* [[fonem]]
* [[fonem]]
* [[fonetika]]
* [[fonetika]]
* [[samoglasnik]]
* [[suglasnik]]
* [[Gramatika srpskohrvatskog jezika]]

== Izvori ==
{{reflist|}}

⚫
== Literatura ==
⚫
* Stjepan Babić i sur.: ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika''. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
⚫
* Lugarić, Koharović: ''Hrvatski jezik'' - udžbenik za 8. razred osnovne škole


{{Mrva-jezik}}
{{Mrva-jezik}}

Verzija na datum 2 februar 2017 u 08:42

Ovo je glavno značenje pojma Glas. Za druga značenja, v. Glas (Beč).
Za druga značenja vidi fon.

Glas ili fon, u jezikoslovlju, najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.

Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi. Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti

Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je npr. glas [n] u riječi Ana različit od glasa [ŋ] u riječi Anka. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).

Podjela glasova u srpskohrvatskom

Samoglasnici

Grafikon frekvencije samoglasnika u srpskohrvatskom jeziku.

Samoglasnici, otvornici ili vokali u fonetskom smislu glasovi su koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Samoglasnici u standardnom srpskohrvatskom jeziku u fonetskom smislu su: [a], [e], [i], [o], [u] i dvoglas [ie] (ije).

U fonološkom smislu samoglasnici su slogotvorni glasovi.

U tom smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotovorno [r̩] predstavlja samoglasnik u srpskohrvatskom jeziku (crv, prst).

Suglasnici

Grafikon frekvencije suglasnika u srpskohrvatskom jeziku.

Suglasnici, konsonanti ili zatvornici (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.

Suglasnici u srpskohrvatskom jeziku su: [b], [ts] (c), [tʃ] (č), [tɕ] (ć), [d], [dʒ] (dž), [dʑ] (đ), [f], [g], [x] (h), [j], [k], [l], [ʎ] (lj), [m], [n], [ɲ] (nj), [p], [r], [s], [ʃ] (š), [t], [ʋ] (v), [z] i [ʒ] (ž).

Samoglasnici i suglasnici nižu se u riječi, a onaj dio riječi koji se može izgovoriti kao izgovorna cijelina naziva se slog.

Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.
Suglasnici po tvorbenom mjestu:
usnenici: b, p, m
zubousnenici: v, f
zubnici: c, z, s, d, t, n
desnici: r, l
nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć
jedrenici: k, g, h

Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti)
Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.

Zvučni b d g z ž đ dž - - -
Bezvučni p t k s š ć č c f h

Odnos čestoće pojavljivanja u srpskohrvatskom jeziku je 45% samoglasnici naspram 55% suglasnici.[1]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Kordić, Snježana (1997) (engleski). Serbo-Croatian. Languages of the World/Materials 148. München i Newcastle: Lincom Europa. str. 7. ISBN 3-89586-161-8. OCLC 37959860. OL2863538W. CROSBI 426503.  (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (FFZG). Contents.

Literatura

  • Stjepan Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
  • Lugarić, Koharović: Hrvatski jezik - udžbenik za 8. razred osnovne škole
 Ovaj članak o lingvistici je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Glas&oldid=40681971