Hrvatski nacionalizam – razlika između verzija
m Vraćene izmjene Martijnk (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog |
Poništena izmjena 8587350 korisnika Igorwindsor (razgovor) |
||
Red 20: | Red 20: | ||
== Danas == |
== Danas == |
||
[[Datoteka:Domestic flesh of croat origin.jpg|mini|desno|"Domaće meso hrvatskog porijekla", reklama na mesari u Splitu. Zanimljiva je upotreba srpske i bošnjačke standardne reči "porijeklo" umesto hrvatskog standarda "podrijetlo".]] |
|||
Hrvatski nacionalizam se danas u eksplicitnim oblicima u Hrvatskoj može pronaći tek kod [[pravaštvo|pravaških]] i stranaka [[radikalna desnica|radikalne desnica]]. U implicitnim oblicima odražava se kroz protivljenje obnovi kulturnih, ekonomskih i drugih veza s [[Jugosfera|državama bivše Jugoslavije]], radikalnim pozicijama u graničnim sporovima (uključujući spor sa [[Slovenija|Slovenijom]]), a tek u posljednje vrijeme kroz [[euroskepticizam]], odnosno protivljenje [[Europska Unija|Europskoj Uniji]] (EU) zbog zatiranja hrvatskog [[suverenitet]]a. Hrvatske [[nacionalne stranke u BiH]] se, pak, također nazivaju nacionalističkima. |
Hrvatski nacionalizam se danas u eksplicitnim oblicima u Hrvatskoj može pronaći tek kod [[pravaštvo|pravaških]] i stranaka [[radikalna desnica|radikalne desnica]]. U implicitnim oblicima odražava se kroz protivljenje obnovi kulturnih, ekonomskih i drugih veza s [[Jugosfera|državama bivše Jugoslavije]], radikalnim pozicijama u graničnim sporovima (uključujući spor sa [[Slovenija|Slovenijom]]), a tek u posljednje vrijeme kroz [[euroskepticizam]], odnosno protivljenje [[Europska Unija|Europskoj Uniji]] (EU) zbog zatiranja hrvatskog [[suverenitet]]a. Hrvatske [[nacionalne stranke u BiH]] se, pak, također nazivaju nacionalističkima. |
||
Verzija na datum 24 novembar 2016 u 08:15
Hrvatski nacionalizam je izraz pod kojim se podrazumijevaju nacionalistički pojedinci, organizacije i ideologije kojima je zajedničko zalaganje za Hrvatsku kao nacionalnu državu koja bi sadržavala sve ili najveći dio teritorija na kojima Hrvati čine većinu ili koji su u prošlosti bili dio hrvatskih državnopravnih entiteta.
Nastanak
Hrvatski nacionalizam je nastao u 19. stoljeću kao rezultat buđenja nacionalne svijesti, odnosno reakcija na mađarski, talijanski i njemački nacionalizam koji su prijetili oduzimanjem hrvatskih teritorija, odnosno mađarizacijom i talijanizacijom u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji. Prvih nekoliko desetljeća teško ga je bilo razlučiti od srodnih pokreta kao što su panslavizam i jugoslavenstvo.
Ante Starčević
Kao otac modernog hrvatskog nacionalizma smatra se Ante Starčević, čija je Stranka prava promicala koncept tzv. hrvatskog državnog prava, čiji se sljedbenici nazivaju pravašima. Taj je koncept s vremenom došao u sukob sa srpskim nacionalizmom, koji će posebno eskalirati stvaranjem Jugoslavije kao zajedničke nacionalne države Srba i Hrvata.
NDH i komunistička Jugoslavija
Hrvatski nacionalizam je svoj ekstremni oblik dobio u 20. stoljeću kroz ustaški pokret i koncept Velike Hrvatske, koji je djelomično ostvaren kroz kratkotrajnu NDH u drugom svjetskom ratu. Porazom NDH i uspostavom komunističke Jugoslavije hrvatski je nacionalizam, isto kao i srpski, stavljen izvan zakona, iako će se u određenim oblicima pojavljivati i u redovima vladajuće Partije, pogotovo u periodu Masovnog pokreta početkom 1970-ih. U svom ekstremnom obliku hrvatski nacionalizam održan je u političkoj emigraciji.
Uspostava demokracije i raspad Jugoslavije
Hrvatski nacionalisti počinju ponovno otvoreno djelovati nakon uspostave demokracije u Hrvatskoj, pri čemu im snažan poticaj daje antibirokratska revolucija i s njim vezana eksplozija srpskog nacionalizma. Kao glavna nacionalistička stranka profilira se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja će pod vodstvom Franje Tuđmana tokom raspada Jugoslavije ostvariti cilj: stvaranje nezavisne hrvatske države.
Nastojanje da se njoj državnopravno priključi BiH - bilo cijela, bilo područje Hrvatske Republike Herceg Bosne - za vrijeme rata u BiH doživjelo je neuspjeh, a službena hrvatska politika, uključujući sam HDZ, zbog nastojanja što bržeg priključenja zapadnom svijetu, odnosno euro-atlantskim organizacijama, odriče se maksimalističkog koncepta hrvatskog nacionalizma.
Danas
Hrvatski nacionalizam se danas u eksplicitnim oblicima u Hrvatskoj može pronaći tek kod pravaških i stranaka radikalne desnica. U implicitnim oblicima odražava se kroz protivljenje obnovi kulturnih, ekonomskih i drugih veza s državama bivše Jugoslavije, radikalnim pozicijama u graničnim sporovima (uključujući spor sa Slovenijom), a tek u posljednje vrijeme kroz euroskepticizam, odnosno protivljenje Europskoj Uniji (EU) zbog zatiranja hrvatskog suvereniteta. Hrvatske nacionalne stranke u BiH se, pak, također nazivaju nacionalističkima.