Watergate – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 7: Red 7:
Oni su uključivali politički motivirane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, urotu, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, porezne prijevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su [[FBI]] i [[CIA]], ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreznih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Watergate je sinonim za zloupotrebu moći.
Oni su uključivali politički motivirane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, urotu, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, porezne prijevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su [[FBI]] i [[CIA]], ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreznih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Watergate je sinonim za zloupotrebu moći.


Prethodnica afere su mjere koje je Nixon poduzeo između [[1969]]. i [[1971]]. godine, navodno radi državne sigurnosti. Kako bi spriječio curenje informacija, Nixon je bez sudskog naloga odobrio prisluškivanje telefona vladinih dužnosnika i novinara, a 1971. je odobrio sigurnosnu operaciju koja je obuhvaćala provale i otvaranje pošte. Iste godine Nixon je u tu svrhu oformio i specijalni istražni odjel, čiji su agenti provalili u ordinaciju doktorice [[Lewis Fielding]], psihijatrice [[Daniel Ellsberg|Daniela Ellsberga]], čovjeka koji je ''[[New York Times]]u'' dao ''[[Pentagon Papers]]'' - dokumente o američkim operacijama u Vijetnamu, i kojeg je tih dana čekalo suđenje za špijunažu.
Prethodnica afere su mjere koje je Nixon poduzeo između [[1969]]. i [[1971]]. godine, navodno radi državne sigurnosti. Kako bi spriječio curenje informacija, Nixon je bez sudskog naloga odobrio prisluškivanje telefona vladinih dužnosnika i novinara, a 1971. je odobrio sigurnosnu operaciju koja je obuhvaćala provale i otvaranje pošte. Iste godine Nixon je u tu svrhu oformio i specijalni istražni odjel, čiji su agenti provalili u ordinaciju doktorice [[Lewis Fielding]], psihijatrice [[Daniel Ellsberg|Daniela Ellsberga]], čovjeka koji je ''[[New York Times]]u'' dao ''[[Pentagon Papers]]'' - dokumente o tajnim američkim [[Vijetnamski rat|operacijama u Vijetnamu]], i kojeg je tih dana čekalo suđenje za špijunažu.


Najpoznatiji dio ove priče odigrao se [[17. lipnja]] [[1972]]. u 2 i 30 ujutro, kad je policija uhitila petoricu muškaraca u sjedištu nacionalnog odbora demokrata dok su podešavali elektronsku opremu koju su postavili mjesec dana ranije. Jedan od uhićenih bio je [[James McCord,]] koordinator za sigurnost u CRP-u (Committee for the Re-election of the President - Odbor za reizbor predsjednika).
Najpoznatiji dio ove priče odigrao se [[17. lipnja]] [[1972]]. u 2 i 30 ujutro, kad je policija uhitila petoricu muškaraca u sjedištu nacionalnog odbora demokrata dok su podešavali elektronsku opremu koju su postavili mjesec dana ranije. Jedan od uhićenih bio je [[James McCord,]] koordinator za sigurnost u CRP-u (Committee for the Re-election of the President - Odbor za reizbor predsjednika).

Verzija na datum 23 august 2006 u 12:41

Za ostala značenja, vidi Watergate (razvrstavanje).

Watergate je naziv za jedan od najtežih politički skandala u američkoj povijesti. Afera je dovela do ostavke američkog predsjednika, republikanca Richarda Nixona, nakon što je otkrivena njegova umiješanost u pokušaj prikrivanja skandala

U užem smislu, 'afera Watergate' se odnosi na prisluškivanje i provalu u sjedište nacionalnog odbora Demokratske stranke u hotelsko-stambenom kompleksu 'Watergate' u Washingtonu. U širem smislu, Watergate je opći pojam za složenu mrežu političkih skandala u SAD-u između 1972. i 1974. godine.

Oni su uključivali politički motivirane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, urotu, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, porezne prijevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su FBI i CIA, ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreznih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Watergate je sinonim za zloupotrebu moći.

Prethodnica afere su mjere koje je Nixon poduzeo između 1969. i 1971. godine, navodno radi državne sigurnosti. Kako bi spriječio curenje informacija, Nixon je bez sudskog naloga odobrio prisluškivanje telefona vladinih dužnosnika i novinara, a 1971. je odobrio sigurnosnu operaciju koja je obuhvaćala provale i otvaranje pošte. Iste godine Nixon je u tu svrhu oformio i specijalni istražni odjel, čiji su agenti provalili u ordinaciju doktorice Lewis Fielding, psihijatrice Daniela Ellsberga, čovjeka koji je New York Timesu dao Pentagon Papers - dokumente o tajnim američkim operacijama u Vijetnamu, i kojeg je tih dana čekalo suđenje za špijunažu.

Najpoznatiji dio ove priče odigrao se 17. lipnja 1972. u 2 i 30 ujutro, kad je policija uhitila petoricu muškaraca u sjedištu nacionalnog odbora demokrata dok su podešavali elektronsku opremu koju su postavili mjesec dana ranije. Jedan od uhićenih bio je James McCord, koordinator za sigurnost u CRP-u (Committee for the Re-election of the President - Odbor za reizbor predsjednika).


V. također

Vanjski linkovi