Marija Kohn – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m replace archive.today -> archive.is (domain archive.today blocked by onlinenic)
Red 6: Red 6:
|nagrade = [[Zlatna arena]]
|nagrade = [[Zlatna arena]]
}}
}}
'''Marija Kohn''' ([[Lopud]], [[7. 8.]] [[1934]]), najnagrađivanija [[Hrvati|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].<ref name="24sata">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn: U prevelikim cipelama prošla na akademiji|url=http://www.24sata.hr/express/marija-kohn-u-prevelikim-cipelama-prosla-na-akademiji-352217|autor=Danijela Ana Morić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=24 sata|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=4. 2. 2014|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/3KQLN|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="dv">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn prvi put u Cavtatu|url=http://dubrovacki.hr/clanak/22614/marija-kohn-prvi-put-u-cavtatu|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Dubrovački vjesnik|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=15. 9. 2010|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/QWby7|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref>
'''Marija Kohn''' ([[Lopud]], [[7. 8.]] [[1934]]), najnagrađivanija [[Hrvati|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].<ref name="24sata">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn: U prevelikim cipelama prošla na akademiji|url=http://www.24sata.hr/express/marija-kohn-u-prevelikim-cipelama-prosla-na-akademiji-352217|autor=Danijela Ana Morić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=24 sata|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=4. 2. 2014|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=http://archive.is3KQLN|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="dv">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn prvi put u Cavtatu|url=http://dubrovacki.hr/clanak/22614/marija-kohn-prvi-put-u-cavtatu|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Dubrovački vjesnik|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=15. 9. 2010|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=http://archive.isQWby7|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref>


== Biografija ==
== Biografija ==
Marija Kohn rođena je u Lopudu [[7. 8.]] [[1934]]. u obitelji [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=Preserving Jewish memory - Bringing history to life: Elvira Kohn|url=http://www.centropa.org/biography/elvira-kohn|autor=Lea Siljak|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Centropa|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2003|preuzeto=19. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/YR65o|arhivdatum=18. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="mh">{{Citiranje www|naslov=Gluma ima dušu|url=http://www.matica.hr/vijenac/485/Gluma%20ima%20du%C5%A1u/|autor=Andrija Tunjić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Matica hrvatska|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=4. 10. 2012|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/AhrGJ|arhivdatum=18. 2. 2014|citat=''Možda taj osjećaj za religioznost ima veze s mojim židovstvom. Kohnovi su, ja sam istražila to prezime, svećenici; Kohnovi, Coenovi, Kohenovi… To su prvi svećenici, prvi rabini, svi su bili, što bi se reklo, duhovno vudreni. Prema nama, iako su znali da smo Židovi, ljudi se nikada, pa ni u Drugom svjetskom ratu, nisu odnosili loše.''}}</ref>
Marija Kohn rođena je u Lopudu [[7. 8.]] [[1934]]. u obitelji [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=Preserving Jewish memory - Bringing history to life: Elvira Kohn|url=http://www.centropa.org/biography/elvira-kohn|autor=Lea Siljak|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Centropa|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2003|preuzeto=19. 2. 2014|arhivurl=http://archive.isYR65o|arhivdatum=18. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="mh">{{Citiranje www|naslov=Gluma ima dušu|url=http://www.matica.hr/vijenac/485/Gluma%20ima%20du%C5%A1u/|autor=Andrija Tunjić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Matica hrvatska|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=4. 10. 2012|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=http://archive.isAhrGJ|arhivdatum=18. 2. 2014|citat=''Možda taj osjećaj za religioznost ima veze s mojim židovstvom. Kohnovi su, ja sam istražila to prezime, svećenici; Kohnovi, Coenovi, Kohenovi… To su prvi svećenici, prvi rabini, svi su bili, što bi se reklo, duhovno vudreni. Prema nama, iako su znali da smo Židovi, ljudi se nikada, pa ni u Drugom svjetskom ratu, nisu odnosili loše.''}}</ref>


Marijin otac Antun Kohn (iz bogate dubrovačke obitelji) bio je [[kapetan duge plovidbe]], a majka Franka Perinić-Kohn bila je podrijetlom s Lopuda. Otac joj je nestao [[1938.]] godine prije rođenja sina, Marijinog brata. Obitelj je mislila da su ga regrutirali u [[Drugi svjetski rat|ratu]], smatrali su ga nestalim, no Marija je jedina vjerovala da je živ. Dvadeset godina poslije, kada je došla u Zagreb na studij, uspjela ga je pronaći uz puno muke i truda preko jedne gospođe iz [[Argentina|Argentine]]. Živio je u [[Buenos Aires]]u sa suprugom podrijetlom s [[Korčula|Korčule]], koja mu je rodila tri kćeri.
Marijin otac Antun Kohn (iz bogate dubrovačke obitelji) bio je [[kapetan duge plovidbe]], a majka Franka Perinić-Kohn bila je podrijetlom s Lopuda. Otac joj je nestao [[1938.]] godine prije rođenja sina, Marijinog brata. Obitelj je mislila da su ga regrutirali u [[Drugi svjetski rat|ratu]], smatrali su ga nestalim, no Marija je jedina vjerovala da je živ. Dvadeset godina poslije, kada je došla u Zagreb na studij, uspjela ga je pronaći uz puno muke i truda preko jedne gospođe iz [[Argentina|Argentine]]. Živio je u [[Buenos Aires]]u sa suprugom podrijetlom s [[Korčula|Korčule]], koja mu je rodila tri kćeri.
Red 15: Red 15:
Mariju je odgojila baka nakon što joj je majka preminula od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] [[1945.]] godine. Studirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] unatoč želji djeda i baka (s očeve strane) da studira na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultet u Zagrebu]]. U Zagrebu je stanovala u malim sobama, nije mogla birati filmove u kojima će glumiti te je glumila gdje joj je bilo naređeno. Marijina prezaposlenost utjecala je i na njezin brak, koji zbog toga nije uspio.
Mariju je odgojila baka nakon što joj je majka preminula od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] [[1945.]] godine. Studirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] unatoč želji djeda i baka (s očeve strane) da studira na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultet u Zagrebu]]. U Zagrebu je stanovala u malim sobama, nije mogla birati filmove u kojima će glumiti te je glumila gdje joj je bilo naređeno. Marijina prezaposlenost utjecala je i na njezin brak, koji zbog toga nije uspio.


Zahvaljujući trudu profesora [[Sven Lasta|Svena Laste]] u kratko se vrijeme pretvorila u izvrsnu glumicu. Sva vrata otvorila su joj se [[1957.]] godine, kad je u filmu [[Svoga tela gospodar (film)|Svoga tela gospodar]] odglumila šepavu Rožu. Uloga joj je donijela [[Zlatna arena|Zlatnu arenu]], popularnost i slavu. Obilježila ju je i uloga mucave Erminije u predstavi iz [[1974.]] [[Mirisi, zlato i tamjan (predstava)|Mirisi, zlato i tamjan]] [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]].<ref name="vl">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn: Ocu koji nas je napustio nikad nisam oprostila|url=http://www.vecernji.hr/zvijezde/marija-kohn-ocu-koji-nas-je-napustio-nikad-nisam-oprostila-350299|autor=Ivana Čulić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=27. 11. 2011|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/slwas|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=Krleža me nije volio. Mislio je da je Bog. Vikao je: ‘Tko ste vi da mijenjate red riječi u mojoj rečenici?!’|url=http://www.jutarnji.hr/marija-kohn--krleza-me-nije-volio--mislio-je-da-je-bog--vikao-je---tko-ste-vi-da-mijenjate-red-rijeci-u-mojoj-recenici----/1024620/|autor=Dobroslav Silobrčić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=30. 4. 2012|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=https://archive.today/3GrWZ|arhivdatum=27. 8. 2014|citat=}}</ref> U kazalištu je najviše naučila od redatelja [[Branko Gavella|Branka Gavelle]].<ref name="mh"/> Najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija.<ref name="24sata"/><ref name="dv"/> Marija je [[1999.]] godine, nakon 40 godina rada, otišla u mirovinu. Unatoč mirovini, Marija se nije oprostila od glume. Kako sama tvrdi, "''radi dok ju zdravlje služi''". Uloge u humorističkim serijama došle su joj kao mali preporod u životu.<ref name="vl"/><ref name="jl"/>
Zahvaljujući trudu profesora [[Sven Lasta|Svena Laste]] u kratko se vrijeme pretvorila u izvrsnu glumicu. Sva vrata otvorila su joj se [[1957.]] godine, kad je u filmu [[Svoga tela gospodar (film)|Svoga tela gospodar]] odglumila šepavu Rožu. Uloga joj je donijela [[Zlatna arena|Zlatnu arenu]], popularnost i slavu. Obilježila ju je i uloga mucave Erminije u predstavi iz [[1974.]] [[Mirisi, zlato i tamjan (predstava)|Mirisi, zlato i tamjan]] [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]].<ref name="vl">{{Citiranje www|naslov=Marija Kohn: Ocu koji nas je napustio nikad nisam oprostila|url=http://www.vecernji.hr/zvijezde/marija-kohn-ocu-koji-nas-je-napustio-nikad-nisam-oprostila-350299|autor=Ivana Čulić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=27. 11. 2011|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=http://archive.isslwas|arhivdatum=21. 2. 2014|citat=}}</ref><ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=Krleža me nije volio. Mislio je da je Bog. Vikao je: ‘Tko ste vi da mijenjate red riječi u mojoj rečenici?!’|url=http://www.jutarnji.hr/marija-kohn--krleza-me-nije-volio--mislio-je-da-je-bog--vikao-je---tko-ste-vi-da-mijenjate-red-rijeci-u-mojoj-recenici----/1024620/|autor=Dobroslav Silobrčić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=30. 4. 2012|preuzeto=21. 2. 2014|arhivurl=http://archive.is3GrWZ|arhivdatum=27. 8. 2014|citat=}}</ref> U kazalištu je najviše naučila od redatelja [[Branko Gavella|Branka Gavelle]].<ref name="mh"/> Najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija.<ref name="24sata"/><ref name="dv"/> Marija je [[1999.]] godine, nakon 40 godina rada, otišla u mirovinu. Unatoč mirovini, Marija se nije oprostila od glume. Kako sama tvrdi, "''radi dok ju zdravlje služi''". Uloge u humorističkim serijama došle su joj kao mali preporod u životu.<ref name="vl"/><ref name="jl"/>


== Filmografija ==
== Filmografija ==

Verzija na datum 14 februar 2016 u 09:19

Marija Kohn
glumica
Biografske informacije
Rođenje7. 8. 1934. (1934-08-07) (89 god.)
Lopud, Kraljevina Jugoslavija
Profesionalne informacije
Zanimanjeglumica
Znamenite uloge

Marija Kohn (Lopud, 7. 8. 1934), najnagrađivanija hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.[1][2]

Biografija

Marija Kohn rođena je u Lopudu 7. 8. 1934. u obitelji židovskog podrijetla.[3][4]

Marijin otac Antun Kohn (iz bogate dubrovačke obitelji) bio je kapetan duge plovidbe, a majka Franka Perinić-Kohn bila je podrijetlom s Lopuda. Otac joj je nestao 1938. godine prije rođenja sina, Marijinog brata. Obitelj je mislila da su ga regrutirali u ratu, smatrali su ga nestalim, no Marija je jedina vjerovala da je živ. Dvadeset godina poslije, kada je došla u Zagreb na studij, uspjela ga je pronaći uz puno muke i truda preko jedne gospođe iz Argentine. Živio je u Buenos Airesu sa suprugom podrijetlom s Korčule, koja mu je rodila tri kćeri.

Mariju je odgojila baka nakon što joj je majka preminula od tuberkuloze 1945. godine. Studirala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu unatoč želji djeda i baka (s očeve strane) da studira na Prirodoslovno-matematičkom fakultet u Zagrebu. U Zagrebu je stanovala u malim sobama, nije mogla birati filmove u kojima će glumiti te je glumila gdje joj je bilo naređeno. Marijina prezaposlenost utjecala je i na njezin brak, koji zbog toga nije uspio.

Zahvaljujući trudu profesora Svena Laste u kratko se vrijeme pretvorila u izvrsnu glumicu. Sva vrata otvorila su joj se 1957. godine, kad je u filmu Svoga tela gospodar odglumila šepavu Rožu. Uloga joj je donijela Zlatnu arenu, popularnost i slavu. Obilježila ju je i uloga mucave Erminije u predstavi iz 1974. Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka.[5][6] U kazalištu je najviše naučila od redatelja Branka Gavelle.[4] Najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija.[1][2] Marija je 1999. godine, nakon 40 godina rada, otišla u mirovinu. Unatoč mirovini, Marija se nije oprostila od glume. Kako sama tvrdi, "radi dok ju zdravlje služi". Uloge u humorističkim serijama došle su joj kao mali preporod u životu.[5][6]

Filmografija

Televizijske uloge

Filmske uloge

Reference

  1. ↑ 1,0 1,1 Danijela Ana Morić (4. 2. 2014). Marija Kohn: U prevelikim cipelama prošla na akademiji. 24 sata. Arhivirano iz originala na 21. 2. 2014. Preuzeto 21. 2. 2014
  2. ↑ 2,0 2,1 Marija Kohn prvi put u Cavtatu. Dubrovački vjesnik (15. 9. 2010). Arhivirano iz originala na 21. 2. 2014. Preuzeto 21. 2. 2014
  3. ↑ (en) Lea Siljak (2003). Preserving Jewish memory - Bringing history to life: Elvira Kohn. Centropa. Arhivirano iz originala na 18. 2. 2014. Preuzeto 19. 2. 2014
  4. ↑ 4,0 4,1 Andrija Tunjić (4. 10. 2012). Gluma ima dušu. Matica hrvatska. Arhivirano iz originala na 18. 2. 2014. Preuzeto 21. 2. 2014 „Možda taj osjećaj za religioznost ima veze s mojim židovstvom. Kohnovi su, ja sam istražila to prezime, svećenici; Kohnovi, Coenovi, Kohenovi… To su prvi svećenici, prvi rabini, svi su bili, što bi se reklo, duhovno vudreni. Prema nama, iako su znali da smo Židovi, ljudi se nikada, pa ni u Drugom svjetskom ratu, nisu odnosili loše.”
  5. ↑ 5,0 5,1 Ivana Čulić (27. 11. 2011). Marija Kohn: Ocu koji nas je napustio nikad nisam oprostila. Večernji list. Arhivirano iz originala na 21. 2. 2014. Preuzeto 21. 2. 2014
  6. ↑ 6,0 6,1 Dobroslav Silobrčić (30. 4. 2012). Krleža me nije volio. Mislio je da je Bog. Vikao je: ‘Tko ste vi da mijenjate red riječi u mojoj rečenici?!’. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 27. 8. 2014. Preuzeto 21. 2. 2014

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Kohn&oldid=21143677