1965

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1965.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | > | >>

1965. po kalendarima
Gregorijanski 1965. (MCMLXV)
Ab urbe condita 2718.
Islamski 1384–1385.
Iranski 1343–1344.
Hebrejski 5725–5726.
Bizantski 7473–7474.
Koptski 1681–1682.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2020–2021.
Shaka Samvat 1887–1888.
Kali Yuga 5066–5067.
Kineski
Kontinualno 4601–4602.
60 godina Yin Drvo Zmija
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11965.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1965 (MCMLXV) bila je redovna godina koja počinje u petak (link pokazuje kalendar).

1965:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 1. - Vijetnamski rat - komunistička Zimsko-prolećna ofanziva: južnovijetnamska vojska poražena u Bici kod Binh Gia, prvom pozicionom okršaju rata.
  • 1. 1. - Palestinski Fatah objavljuje osnivanje vojnog krila Al-'Asifah ("Oluja") - učinak je simboličan.
  • 4. 1. - Predsednik SAD Lyndon B. Johnson u govoru o stanju nacije objavljuje svoj program "Veliko društvo" (eliminacija siromaštva i rasne nepravde). U tome ima pomoć 89. kongresa sa sigurnom demokratskom većinom u oba doma - Johnson je 1965-67 mogao potpisati 84 zakona.
  • 4. 1. - Gerald Ford je sa 73:67 izabran za novog lidera republikanske manjine u Predstavničkom domu SAD.
  • 6. 1. - Ugradnjom poslednjih vrata je konačno završena Milanska katedrala, započeta 1386.
  • 7. 1. - Jugoslavija povukla diplomate iz Leopoldvilla (Kinšase) zbog nesporazuma sa premijerom Tshombeom (NYT).
  • 12. 1. - Umeren potres u Skoplju (još jedan potres u SFRJ 23. 1. - NYT).
  • 13. 1. - Eksplozija u rudniku u Jugoslaviji (Kraljevo?) - 14 mrtvih (NYT).
  • 14. 1. - Ambasador SFRJ u Italiji Ivo Vejvoda primljen kod Pape - delegacije SFRJ i Vatikana narednih dana vode pregovore o odnosima.
  • 15. 1. - Atomskom detonacijom u mirnodopske svrhe, u Kazaškoj SSR napravljen krater za jezero Čagan.
  • 15. 1. - Premijer Burundija, etnički Hutu, Pierre Ngendandumwe ubijen posle osam dana na položaju od strane Tutsi ekstremista. Nasleđuje ga Joseph Bamina koji će biti ubijen u decembru.
  • januar - "Dvadeset tri članka": Mao Ze Dong smatra da na vrhu partije ima onih koji su krenuli kapitalističkim putem, protiv socijalizma. Dolazi do sukoba sa Liu Shaoqijem po pitanju zbacivanja partijske birokratije, koji dovodi do Liuovog pada.
  • januar - U Damasku uhapšen izraelski špijun "Kamal Amin Ta'abat", zapravo Eli Cohen - javno je obešen u maju.
Lyndon B. Johnson

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Grčki premijer Jorgos Papandreu stigao u četvorodnevnu posetu SFRJ.
  • 4. 2. - Trofim Lisenko smenjen posle 25 godina s čela sovjetskog Instituta genetike.
  • 6. 2. - Sovjetski premijer Aleksej Kosigin stigao u posetu Hanoju.
  • 6. 2. - LAN Chile Flight 107: aviona iz Santjaga prema Buenos Airesu udario u Ande, stradalo je 87 ljudi, uključujući celu postavu fudbalskog kluba iz Santjaga.
  • 6/7. 2. - Vijetnamski rat: Viet Cong izveo minobacački napad na logor Holloway, poginulo osam američkih vojnika.
  • 7 - 24. 2. - Odmazda za napad na Camp Holloway pokrenuta istog dana: Operacija Flaming Dart, američki vazdušni udari na Severni Vijetnam.
  • 7. 2. - Sovjetski premijer Aleksej Kosigin se upravo nalazi u Hanoju, SSSR obećava pomoć. Savetnik McGeorge Bundy izlaže memorandum o politici "neprekidne odmazde" protiv Severnog Vijetnama.
  • 9. 2. - Studenti polupali stakla na američkoj ambasadi u Moskvi (i u Sofiji 15. 2.); sovjetske vlasti se izvinjavaju nakon još jednog okupljanja 4. 3..
  • 10. 2. - Beogradski književni mesečnik "Delo" zabranjen jer je izazvao gnev sovjetske ambasade Mihajlovljevim člankom "Leto moskovsko 1964." o logorima i životu SSSR[1]; napadima se početkom marta pridružio i Tito (NYT).
  • 10. 2. - U napadu na hotel/kasarnu kod Qui Nhơna stradala još 23 Amerikanca - još žešće bombardovanje.
Stara i nova zastava Kanade
  • 13. 2. - Turska vlada İsmeta İnönüja izgubila glasanje o poverenju - izbori u oktobru.
  • 13. 2. - Bivši portugalski general i Salazarov protivnik Humberto Delgado ubijen od strane portugalske tajne službe u Španiji (telo otkriveno u aprilu).
  • 15. 2. - Inaugurirana nova zastava Kanade.
  • 15. 2. - Prikazan biblijski ep The Greatest Story Ever Told - neuspeh.
  • 18. 2. -  Gambija nezavisna od Velike Britanije.
  • 19 - 20. 2. - Pokušaj puča u Južnom Vijetnamu: jedna vojna frakcija protiv druge, da bi prevagu odnela treća, uz pomoć SAD.
  • 20. 2. - Neka avionska nesreća u SFRJ, pet mrtvih. (NYT)
Malcolm X
  • 21. 2. - Malcolm X ubijen u Njujorku od strane pripadnika Nacije islama, kojoj je nekada pripadao.
  • 22. 2. - Papa imenovao 27 novih kardinala, među kojima je i zagrebački nadbiskup Franjo Šeper (do 1981).
  • 23. 2. - Detektovan prvi prirodni neutrino, u južnoafričkom rudniku dubokom 3 km.
  • 24. 2. - Policija razbija okupljanje studenata u Madridu.
  • 24. 2. - Che Guevara poslednji put javno nastupa, u Alžiru - kritikuje SSSR i druge socijalističke zemlje za prećutno saučestvovanje sa zapadnim eksploatatorima.
  • 26. 2. - Stupila na snagu Evropska socijalna povelja.
  • 27. 2. - Prvi let sovjetskog aviona Antonov An-22, najvećeg turbopropelerskog aviona.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 2. 3. - Počinje Operacija Rolling Thunder, kampanja svakodnevnog bombardovanja Severnog Vijetnama (700.000 letova do oktobra 1968) - strateški neuspeh SAD.
  • 2. 3. - Prikazan The Sound of Music - do tada najunosniji film svih vremena, dobitnik pet oskara.
  • 3. 3. - Nakon pobede na prvim izborima, Seretse Khama postaje prvi premijer britanskog protektorata Bečuanalend (predsednik nezavisne Bocvane 1966-80).
Marševi od Selme do Montgomeryja
  • 7. 3. - Državna policija brutalno razbila marš aktivista za ljudska prava u Selma, Alabama.
  • 7. 3. - Stupa na snagu instrukcija Inter Oecumenici za provođenje liturgijskih normi u Rimokatoličkoj crkvi, između ostalog veliki dijelovi mise su na narodnom jeziku.
  • 8. 3. - U Južni Vijetnam stižu prve američke borbene trupe - kod Da Nanga stižu prvi iz kontigenta od 3.500 marinaca (vojni savetnici prisutni već godinama, trenutno ih ima 23.000). Prvo imaju ulogu zaštite instalacija, od početka aprila i da napadaju Viet Cong i severnovijetnamske snage. Krajem godine broj američkih trupa dostiže 184.314 a broj poginulih 1.928.
  • 9. 3. - Dr. Martin Luther King, Jr. drži molitvenu službu na mostu u Selmi, beli suprematisti tokom dana pretukli belog sveštenika u gradu, koji umire dva dana kasnije.
  • 9. 3. - Razoran zemljotres na grčkom ostrvu Alonnisos u Sporadima.
  • 10. 3. - Konfrontacija: indonežanski saboteri detonirali bombu u Singapuru, tada delu Malezije - 3 mrtvih.
  • 11. 3. - Započela operacija Market Time, uspešna prepreka za pomorsku infiltraciju sa severa na jug Vijetnama.
  • 12. 3. - Rekonstrukcija jugoslovenske vlade (SIV).
Svemirsko odelo Alekseja Leonova
  • 13. 3. - Sastanak predstavnika 14 nesvrstanih zemalja u Beogradu poziva na dogovorno rešenje vijetnamskog konflikta (SAD pozdravljaju, Kina osuđuje "Titoističku kliku")[2].
  • 14. 3. - Izbori u Argentini: dozvoljeno je učešće peronista, dobijaju relativnu većinu glasova, ali su drugi po broju mandata - vojska se okreće protiv predsednika Illije.
  • 15. 3. - Predsednik Džonson daje podršku pravima crnaca.
  • 16. 3. - Alice Herz (82) prva je osoba u SAD koja se zapalila iz protesta zbog Vijetnamskog rata - umire deset dana kasnije.
  • mart - Počela proizvodnja Renaulta 16, prvog hatchbacka srednje veličine (Evropski auto godine za 1966).
  • 18. 3. - Aleksej Leonov hodao svemirom 12 minuta, napustivši Voshod 2. Ovaj uspeh je praćen dvogodišnjom pauzom u sovjetskim misijama s posadom.
Nicolae Ceauşescu
  • 19. 3. - Umro generalni sekretar Rumunske KP Gheorghe Gheorghiu-Dej, tri dana kasnije nasleđuje ga Nicolae Ceauşescu (do 1989, takođe i šef vlade 1967-74. i države 1974-89).
  • 20. 3. - Pesma Evrovizije 1965: pobeđuje France Gall za Luksemburg sa Poupée de cire, poupée de son, jugoslovenski predstavnik Vice Vukov je 12.
  • 21. 3. - Marševi od Selme do Montgomeryja: Martin Luther King, Jr. vodi 3.200 aktivista iz Selme u Montgomery, glavni grad Alabame (25. 3. ih stiže 25.000).
  • 22. 3. - Predstavljen je PDP-8, prvi komercijalno uspešan minikompjuter (košta 18.500 dolara, ekvivalent 143.000 iz 2017).
  • 23. 3. - Đački protesti u Kazablanci prerastaju u nemire - nezvanično, u represiji su stradale stotine.
  • 24. 3. - Zamrznute cene u SFRJ[3].
  • 25. 3. - Smena vlasti na Cejlonu: Dudley Senanayake je pobedio Sirimavo Bandaranaike na izborima, ima većinu zajedno sa Tamilima (do 1970, Sirimavo se vraća 1970-77. i 1994-2000).
  • 23. 3. - Gemini 3 nosi prvu američki dvočlanu posadu u orbitu, prvi je manevrabilni svemirski brod.
  • 24/25. 3. - Na Univerzitetu Michigan održan prvi Teach-in o Vijetnamskom ratu.
  • 28. 3. - Zemljotres u Čileu, u regionu Valparaisa, izaziva rušenje brane El Cobre - oko 400 mrtvih.
  • 30. 3. - Pogreb Viole Liuzzo, domaćice iz Detroita koju su ubili Klanovci nakon marša Selma-Montgomery.
  • 30. 3. - Ispred američke ambasade u Sajgonu eksplodirala auto-bomba, poginulo dvoje Amerikanaca i 19 Vijetnamaca.
  • 31. 3. - Louis Armstrong svira u Beogradu.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Avalski toranj (obnovljen)
  • 1. 5. - Pomorski okršaj Republike Kine i NR Kine kod ostrva Dongyin - obe strane tvrde da su pobedile.
  • 3. 5. - Zemljotres u El Salvadoru odnosi 120 žrtava - još stotine će poginuti 1986. u zgradama koje su sada oslabljene.
  • 3. 5. - Kambodža prekinula diplomatske odnose sa SAD, nakon što je južnovijetnamski avion bombardovao pogranično selo.
  • 9. 5. - Tito indirektno poredi američku politiku sa Hitlerovom i Musolinijevom, na iznenađenje diplomata. (NYT)
  • 11 - 12. 5. - Blizu 20.000 ljudi stradalo od ciklona u Istočnom Pakistanu (Bangladešu). U olujama početkom juna gine ih još 12.000.
  • 12. 5. - Zapadna Nemačka i Izrael uspostavili diplomatske odnose. Većina arapskih zemalja zbog ovoga prekida odnose sa Z. Nemačkom.
  • 12. 5. - Trideset stranih studenata protestuje protiv SAD u Beogradu - vlasti kažu da to zabranjuju. (NYT)
  • maj - Završen Avalski toranj.
  • maj - Tito u poseti Norveškoj.
  • 15. 5. - New York Times: "Grad nonšalantnog haosa: Beograd je imao 20 godina mira ali izgleda kao da ga je upravo pogodio ciklon".
Zapaljeni avioni u Biên Hòa
  • 16. 5. - Na pisti vijetnamske baze Biên Hòa eksplodirao američki mlazni bombarder B-57 Canberra - u lančanoj reakciji uništeno još deset bombardera i desetak drugih aviona.
  • 17. 5. - Predsednik Indonezije Sukarno podržao predlog komunista da se osnuju oružane snage seljaka i radnika, ali vojska to odbacuje.
  • 18. 5. - Još jedan umeren potres u Skoplju.
  • 20. 5. - Pakistan International Airlines Flight 705: avion na prvom letu od Karačija do Londona pao pred sletanje u Kairu - stradala 121 osoba od 127.
  • 21. 5. - Na Berkliju počinje najveći Teach-in (obrazovni forum) i protest protiv rata u Vijetnamu; osnovan Vietnam Day Committee, koalicija grupa koja će organizovati više manifestacija protiv rata.
  • 21. 5. - New York Times objavio otkriće Penziasa i Wilsona o kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju.
  • 25. 5. - Revanš Ali - Liston je nova Alijeva pobeda, "fantomskim udarcem".
  • 27. 5. - 12. 6. - Bitka na Sungei Koembi, dio Operacije Claret: australske trupe nanijele gubitke indonežanskim u dvije zasjede na Borneu.
  • 28. 5. - Eksplozija u rudniku uglja kod Dhanbada u istočnoj Indiji, stradalo 268 rudara.
  • 28 - 31. 5. - Bitka kod Ba Gia je početak letnje ofanzive Viet Conga u južnom Vijetnamu - naneseni veliki gubici južnovijetnamskoj vojsci. Severni Vijetnam je prethodnih meseci dobio pojačanu pomoć od SSSR i NR Kine, uključujući vojne specijaliste.
  • 29. 5. - U Hantiji-Mansiji otkriveno naftno polje Samotlor, najveće u Sovjetskom Savezu (proizvodnja počinje 1969).

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 6. - Eksplozija u rudniku uglja kod Fukuoke u Japanu - 237 stradalih.
  • 2. 6. - Australski pješački bataljun stiže u Vijetnam.
  • 3. 6. - Gemini 4: Edward Higgins White je prvi Amerikanac koji hoda svemirom.
  • 6. 6. - Izdat singl The Rolling Stonesa (I Can't Get No) Satisfaction
  • ca. 6. 6. - Spor između ortodoksnih komunističkih pisaca, na čelu sa Oskarom Davičom i mlađih pisaca koji promovišu drugačije stilove (NYT).
  • 7. 6. - Eksplozija metana u jami Orasi rudnika uglja kod Kaknja, poginulo 128 rudara. Četvorica direktora su 29. 12. osuđena na zatvor (NYT).
  • 7. 6. - Griswold v. Connecticut: Vrhovni sud SAD presudio da Ustav štiti pravo na privatnost, a u vezi kontrole rađanja (za venčane parove).
  • 8 - 22. 6. - U Beogradu održan Seminar o ljudskim pravima, u saradnji sa UN[8].
  • 9-13. 6. - Viet Cong nanosi gubitke u bici za Dong Xoai u Južnom Vijetnamu.
  • pre 11. 6. - Pokušaj ubistva Andrije Klarića, jugoslovenskog konzula u Minhenu (uhapšeno sedam hrvatskih emigranata).
  • 12. 6. - Beatles-i odlikovani Redom Britanskog Carstva (MBE), što neke starije dobitnike navodi da vrate odlikovanje (odlikovanje primili 26. 10.).
  • 12. 6. - U Lenjingradu uhapšena šestočlana grupa "Kolokol" - osuđeni su na zatvorske kazne za kritiku vlade i nedozvoljeno izdavaštvo.
  • 14. 6. - Nguyễn Văn Thiệu dolazi na čelo vojne hunte u Južnom Vijetnamu (do 1967, predsednik republike 1967-75), vladu preuzima gen. Nguyễn Cao Kỳ (do 1967).
  • jun - Isporučeno svih 800 američkih interkontinentalnih balističkih raketa LGM-30 Minuteman I, ove godine u službu ulazi i verzija II.
  • jun - Procvat gradnje privatnih kuća u Sloveniji, u kojoj je i polovina restorana u privatnom vlasništvu, dok je u turističkim centrima u Hrvatskoj od 225 zahteva odobreno 97.[9]
  • 17. 6. - Drugi plenum CK SKJ o predstojećim promenama u ekonomiji. Ciljevi su povlačenje države iz ekonomskog odlučivanja u korist tržišnih sila, realan kurs, ekonomske cene.[10] Promene u bankarskom sistemu su usmerene ka bankama sa komercijalnim bankarskim principom i stvaranju moderne centralne banke[11].
  • 18. 6. - Novim trajektom "Sveti Stefan" otvorena linija Bar-Bari (trajekt u saobraćaju do 1997 a linija ukinuta 2016).
  • 18. 6. - Počinje Operacija Arc Light: bombarderi B-52 sa Guama dejstvuju na ciljeve u Vijetnamu do 1973.
  • 18. 6. - Posljednje "Garabandalsko ukazanje" u selu na sjeveru Španjolske.
  • 18. 6. - 1. 7. - Predsednik Tito u poseti SSSR (ranije tokom meseca bio u Čehoslovačkoj, kao i u Istočnoj Nemačkoj, što kvari odnose sa Zapadnom).
  • 19. 6. - Alžirski predsednik Ahmed Ben Bella zbačen od svog ministra odbrane Houari Boumédiènea, koji je očekivao da će biti smenjen (na čelu zemlje je do smrti 1978).
  • 22. 6. - Ugovor o odnosima Japana i Republike Koreje - uspostavljene diplomatske veze, Japan daje 800 miliona dolara u grantovima i zajmovima.
  • 25. 6. - Eksplozija dve bombe u Sajgonu - 42 mrtvih, među kojima ima i Amerikanaca.
  • 25. 6. - Boeing C-135 Stratolifter udario u planinu u Kaliforniji - 85 mrtvih.
  • 28. 6. - Pan Am Flight 843: pilot uspeo spustiti u Kaliforniji avion sa 153 osobe, kome su otpali motor i deo krila.
  • 30. 6. - Hrvatski emigranti ranili bivšeg jugoslovenskog diplomatu Berislava Diderića, njegovu ženu i kćerku, koji žive u egzilu u Zap. Nemačkoj.
  • 30. 6. - "Kriza prazne stolice": De Gaulle povukao francuske predstavnike iz Evropskog saveta ministara povodom finansiranja zajedničke poljoprivredne politike i kvalifikovanog većinskog glasanja (razrešeno sledećeg januara Luksemburškim kompromisom).
  • 30. 6. - Usled povećanog kriminala, u državi New York propisano da vrata stanova moraju imati špijunku.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Mariner 4:Marsovi krateri
  • 14. 7. - Mariner 4 proleće pored Marsa, poslaće prve fotografije neke planete na Zemlju - atmosfera je mnogo ređa nego što se mislilo.
  • 15. 7. - Apostasia: grčki kralj Konstantin smenio vladu Jorgosa Papandreua, zatim postavlja "otpadnike" iz njegove partije - nestabilnost vodi Diktaturi pukovnika 1967-74.
  • 16. 7. - Miodrag Bulatović gubi žalbu za podizanje zabrane njegovog romana ("Heroj na magarcu"?). (NYT)
  • 16. 7. - Građanski rat u Sjevernom Jemenu: rojalisti zauzimaju Marib. Egipćani, koji podržavaju republikance, imaju dosta žrtava a rat ih košta pola miliona dolara dnevno.
  • 19. 7. - Otvoren tunel Mont Blanc između Italije i Francuske, dužine 11,6 km.
  • 24. 7. - Jedan američki F-4 Phantom je prvi avion oboren PVO raketom iznad Vijetnama.
  • 24. 7. - Međunarodni žiri UN dodelio prvu nagradu za plan obnove Skoplja: Kenzo Tange i zagrebački institut za gradsko planiranje.
  • 25. 7. - Dylanova električna kontroverza dostiže kulminaciju: Bob Dylan "prešao na elektriku" na Newport Folk Festivalu. Pet dana pre ovoga je izdat njegov singl Like a Rolling Stone, kojeg smatraju jednim od najznačajnijih numera posleratne popularne muzike.
  • 25. 7. - Rojalisti zauzeli Marib, poslednje područje na istoku Severnog Jemena koje su držali republikanci.
  • 26. 7. -  Maldivi nezavisni od V. Britanije.
  • 26. 7. - Privredna reforma 1964./1965: jugoslovenski dinar devalviran sa 750 na 1250 za dolar. Reforma cena izaziva poskupljenja. Cilj privredne reforme je smanjivanje državne intervencije i unošenje tržišnih elemenata, uz sporazum sa MMF i puno članstvo u GATT. Očekuje se otpuštanje velikog broja radnika[2].
  • 26. 7. - 1. 8. - 12. Filmski festival u Puli, Veliku zlatnu arenu dijele filmovi "Prometej s otoka Viševice" i "Tri"[12].
  • 27. 7. - Smenjen rumunski ministar unutarnjih poslova, i šef Securitate, Alexandru Drăghici.
  • 28. 7. - Vijetnamski rat: američki predsednik Džonson objavljuje slanje 44 bataljona u Vijetnam (povećanje sa 75.000 na 125.000 vojnika) i povećanje mesečne regrutacije sa 17.000 na 35.000.
  • 28. 7. - Indijski premijer Lal Bahadur Shastri u poseti SFRJ, u zemlji je i Johnsonov izaslanik W. Averell Harriman (razgovara se o Vijetnamu).
  • 29. 7. - Prikazan film Help! sa Beatlesima.
  • 30. 7. - Džonsonov Rat siromaštvu: Zakon o socijalnoj sigurnosti ustanovljava programe zdravstvenog osiguranja Medicare (stari i invalidi) i Medicaid (siromašni).
  • 31. 7. - U V. Britaniji emitirane posljednje TV reklame za cigarete. Od ove godine u SAD je obavezno upozorenje na pakovanju cigareta.
  • leto? - Na Bledu održan 33. Svetski kongres PEN International.

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Novi dinar
  • 1. 8. - Denominacija dinara: 100 (starih) dinara postaje 1 novi dinar.
  • 3. 8. - Incident u Cam Ne: marinci spalili ispražnjeno selo iz koga su pucali na njih - CBS emituje izveštaj dva dana kasnije.
  • 5. 8. - Pakistanska operacija Gibraltar: tridesetak hiljada vojnika prerušenih u civile ulazi u Kašmir, kako bi izazvala pobunu protiv Indije - ali otkriveni su.
  • 6. 8. - Predsednik SAD Džonson potpisao Zakon o glasačkim pravima (odgovor na martovske događaje u Selmi, Alabama) - znatno je uvećan broj registrovanih crnih glasača.
Singapur 1945.
  • 9. 8. -  Singapur isključen iz Malezije, kao posledica prošlogodišnjih rasnih nereda između većinskih Kineza i Malajaca. Lee Kuan Yew je premijer do 1990.
  • 9. 8. - U požaru u raketnom silosu kod Searcy, Arkansas stradala 53 građevinska radnika.
  • 9. 8. - Prva akcija urugvajskih tupamarosa: podmetnuli su bombu u "Bayerovu" fabriku.
Promene jordanskih granica
  • 10. 8. - Sporazum Jordana i Saudi Arabije o razmeni teritorija - Jordan daje oko 7.000 kv.km za 6.000 i produženu morsku obalu.
  • 11 - 15. 8. - Rasni neredi u Los Angeleskom Wattsu, poslata nacionalna garda - 34 mrtvih i 40 miliona dolara štete, hiljade povređenih i uhapšenih.
  • 15. 8. - Drugi indijsko-pakistanski rat: indijske snage prelaze liniju primirja.
  • 15. 8. - Bitlsi sviraju pred 55.000 ljudi na njujorškom Shea Stadium-u - prvi rock koncert na stadionu.
  • avgust - Miloš Crnjanski se iz Londona vratio u Jugoslaviju.
  • 18. 8. - Operacija Starlite: američki marinci uništili vijetkongovsko uporište na poluostrvu Van Tuong, provincija Quang Ngai (prvi veći okršaj dve snage).
  • 19. 8. - Aušvički proces u Frankfurtu: 66 bivših SS-ovaca dobilo doživotne kazne.
  • 21. 8. - Rumunija ima novi ustav: naziv zemlje je promenjen iz Rumunska Narodna Republika u Socijalistička Republika Rumunija (na snazi do 1989-91).
  • 30. 8. - Bob Dylan izdao uticajni album Highway 61 Revisited.
  • 30. 8. - Gamal Abdel Nasser optužuje Muslimansku braću da su obnovili organizaciju, dolazi do talasa hapšenja, među kojima i Sayyid Qutb (pogubljen sledeće godine).
  • 30. 8. - Lavina na glečeru Allalin u Švajcarskoj zatrpala gradilište brane Mattmark - poginulo 88 radnika.
  • 30. 8. - 10. 9. - U Beogradu, pod okriljem UN, održana Konferencija o svetskoj populaciji - "kontrola rađanja više nije tabu" (NYT).
  • 31. 8. - Broj nestalnih članova Saveta bezbednosti UN povećan sa šest na deset.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 1. 9. - U NR Kini osnovana Autonomna regija Tibet.
  • 1. 9. - Predsednik Nasser u poseti Titu na povratku iz Moskve, razgovaraju o Vijetnamu.
  • septembar, početkom - Prema jednoj proceni, 82% Jugoslovena starijih od 10 godina nema više od četiri razreda osnovne škole. (NYT)
  • 1. 9. - Operacija Grand Slam: neuspešna pakistanska ofanziva protiv Indije.
  • 3. 9. - Smatra se da je u Tucsonu otvoren prvi skatepark.
  • 4. 9. - Premijera filma Tini zabutih predkiv u Kijevu iskorišćena za protest zbog nedavnog hapšenja ukrajinskih intelektualaca.
  • 6. 9. - Pakistanska armija odbranila Lahore i još neke tačke (danas Dan odbrane u Pakistanu).
  • 7. 9. - Južnovijetnamske i američke snage počinju Operation Piranha na poluostrvu Batangan.
  • 8 - 12. 9. - Uragan Betsy je do tada najjači koji je pogodio Floridu i SAD obalu Meksičkog zaliva - 76 poginulih, šteta je prvi put veća od milijardu dolara. Šahovski meč Fischer - Ivkov je morao biti otkazan 8. 9. jer je uragan prekinuo kabl sa teleprinterskom vezom prema Kubi.
  • 11. 9. - Bitke kod Phillore i Asal Uttara su veliki tenkovski okršaji i odlučujući indijski uspeh.
  • 14. 9. - Počinje četvrti i konačni period Drugog vatikanskog koncila (do prosinca).
  • 15. 9. - Prva epizoda Lost in Space (originalna serija ima tri sezone i 83 epizode).
  • 16. 9. - Svega 11 dana nakon što je postavljen za iračkog premijera, gen. Arif Abd ar-Razzaq pokušava puč protiv predsednika Arifa.
  • 17. 9. - Tri nove serije: The Wild Wild West, Hogan's Heroes i The Smothers Brothers Show.
  • 18. 9. - Prva epizoda I Dream of Jeannie (pet sezona, 139 epizoda).
  • 19. 9. - The Ed Sullivan Show se emituje u boji - od ove jeseni, više od polovine udarnih termina se tako emituje, što ubrzava kupovinu kolor televizora u SAD.
  • 20. 9. - U Boliviji proglašeno opsadno stanje - prošlog maja i ovog meseca poginulo preko 100 ljudi u sukobima između vojske i rudara[13].
  • 21. 9. - Amintore Fanfani izabran za predsednika Generalne skupštine UN - Koča Popović se juče povukao iz konkurencije.
  • 22. 9. - Tito u prvoj poseti Bugarskoj od 1947.
  • 23. 9. - Prekid neprijateljstava u Drugom indijsko-pakistanskom ratu.
  • 24. 9. - Kontejnerizacija: ISO proglasio američki dizajn ugaonih fitinga za međunarodni standard (ojačana verzija usvojena juna 1967. u Moskvi).
Tito u obilasku Partizanskog groblja u Mostaru (1969)

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 30. 9./1. 10. - Šestorica generala oteta i ubijena u Jakarti, Indonezija - "Pokret 30. septembra" tvrdi da želi sprečiti CIA-in puč protiv Sukarna.
  • 1 - 2. 10. - General Suharto suzbio pobunu u Džakarti, za koju je okrivljena komunistička partija - tokom meseca počinju masovna ubijanja komunista (→ Indonezijski masakri 1965-66.) a Sukarno postepeno ostaje bez vlasti.
  • 3. 10. - Kastro objavio da je Che Guevara prošlog aprila dao ostavku na funkcije i napustio zemlju. Ujedinjena partija kubanske socijalističke revolucije promenila ime u Komunistička partija Kube.
  • 3. 10. - U SAD potpisan Zakon o imigraciji i nacionalnosti (na snazi od 1968): ukinuta Formula nacionalnog porekla iz 1921. koja je favorizovala severne Evropljane. Imigracija se u narednim godinama uvećava, uglavnom potiče iz Latinske Amerike i Azije.
  • 4. 10. - SAD prvi put bombardovale teritoriju Kambodže, prema podacima deklasifikovanim 2000, četiri godine pre operacije Menu - cilj je Viet Cong koji se tamo sklanja.
  • 7. 10. - Prikazan film The Agony and the Ecstasy.
  • 8. 10. - Indonežanska vojska organizovala demonstracije u Džakarti, spaljeno sedište Indonežanske KP.
  • 9. 10. - Južnokorejska brigada stiže u Južni Vijetnam.
  • 11. 10. - SAD pretekle Italiju kao glavnog trgovačkog partnera SFRJ.
  • 11. 10. - Myra Hindley uhapšena zbog Moors ubistava, četiri dana nakon partnera Iana Bradyja.
  • 12. 10. - Per Borten je novi norveški premijer, na čelu četvorne koalicije desnog centra (do 1971), nakon 30 godina prevlasti Radničke partije.
  • 13. 10. - Teretnjak "Tisa" splitske Jadroslobodne potonuo južno od Krita, 17 članova posade nestalo, mada se kormilar spasao[14].
  • oktobar? - Titova prolazna bolest pokrenula pitanja u Jugoslaviji ko bi ga mogao zameniti[15].
  • oktobar - Miodrag Bulatović, čiji roman "Heroj na magarcu" se ne može štampati, napada u zapadnoj štampi jugoslovenski režim - ovi odgovaraju da imaju pametnija posla nego da ga hapse.[16][17]
  • 16. 10. - Kongoanski predsednik Kasa-Vubu postavlja Évarista Kimbu za premijera umesto Moïsa Tshombea - parlament ga ne želi potvrditi što stvara paralizu.
  • 19. 10. - Opsada Plei Me: početak ofanzive Severnovijetnamske vojske protiv američke pozicije kod Pleikua - potisnuti su u novembru.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu
  • 20. 10. - Otvorena zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.
  • 21. 10. - Süleyman Demirel prvi put postaje premijer Turske, nakon što je njegova Partija pravde pobedila na izborima.
  • 21. 10. - Perihel sjajne komete Ikeya-Seki, koju su prošlog meseca otkrila dvojica japanskih amatera.
  • 27. 10. - Vojna diktatura u Brazilu: nakon što je opozicija pobedila u dve države, predsednik Branco izdaje Ustavni akt br. 2 čime ukida postojeće partije i vraća sebi vanredna ovlašćenja.
  • 28. 10. - Papa Pavao VI. izdao pet važnih dokumenata sa koncila; objavio da Židovi nisu kolektivno odgovorni za Isusovu smrt (→ Nostra aetate, Deklaracija o odnosima Crkve sa nekršćanskim religijama).
  • 28. 10. - Završen Gateway Arch, luk visine 192 m u Saint Louisu.
  • 28. 10. - Prof. Antun Vratuša, dir. Instituta za društvene nauke, izjavljuje u Stokholmu da Jugoslavija neće pokušavati da spreči odliv radne snage - u protekle dve godine na zapad je otišlo 150 - 200.000 radnika, u zemlji ima 200.000 nezaposlenih a očekuje se još zbog reforme.[18]
  • 29. 10. - U UK izdat singl My Generation grupe The Who.
  • 29. 10. - Marokanski opozicioni političar Mehdi Ben Barka ("marokanski Če Gevara") nestao u Parizu.
  • 30. 10. - Američki marinci odbili jak napad kod Da Nanga.
  • 31. 10. - Leipziger Beatdemo: preko 2.000 mladih se okuplja u Leipzigu nakon što su vlasti zabranile skoro sve rock grupe u gradu, 264 ih je uhapšeno.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 1. 11. - U Mangalméu, u centralnom Čadu, dolazi do pobune muslimanskih seljaka zbog visokog poreza - strada oko 500 ljudi, čime počinje Čadski građanski rat (do 1979).
  • 2. 11. - Kveker Norman Morrison se zapalio ispred Pentagona, protestujući protiv Vijetnamskog rata.
  • 6. 11. - Počinju "Letovi slobode": SAD i Kuba dogovorili vazdušni prevoz za Kubance koji žele otići (250-300 hiljada do 1973).
  • 6. 11. - Incident Laguna del Desierto: manji oružani okršaj između Čilea i Argentine.
  • 7. 11. - Titov govor u Varaždinu: ekonomske reforme se sprovode bez materijalne baze, potrebne su žrtve, neprofitabilna preduzeća se moraju zatvoriti; kritikuje prozapadni trend u spoljnoj trgovini; priznaje da se nacionalni problem pogoršao od kongresa 1964 - nedopustivo je da neke republike doslovno sprovode reforme a neke rade po starom.[19]. Sutradan u Čakovcu sugeriše da tekstilne fabrike otvore ogranke u Africi i da odlazak radnika na zapad bude organizovan.[20]
  • 8. 11. - Formiran Britanski teritorij Indijskog oceana.
  • 8. 11. - Počinje serija Days of our Lives - preko 13.400 epizoda do 2018.
  • 8-12. 11. - Italijanski premijer Aldo Moro posetio Jugoslaviju.
  • 9. 11. - Nestanak struje (blackout) na severoistoku SAD i delu Kanade.
  • 10. 11. - Počelo emitovanje Trećeg programa Radio Beograda, posvećenog kulturi i umetnosti.
  • 10. 11. - Književni kritičar Yao Wenyuan kritikuje predstavu "Hai Rui smenjen s položaja" kao alegoriju uperenu protiv Mao Zedonga - uvod u Kulturnu revoluciju sledeće godine (članak je privukao široku pažnju nakon reprinta 29. 11.).
  • 11. 11. - Beli režim u Rodeziji jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije - niko ih ne priznaje, osim Južne Afrike, padaju pod sankcije UN (privremen povratak pod britansku upravu 1979, pred nezavisnost 1980. kao Zimbabve).
  • 11. 11. - Prema izveštajima iz decembra 1966, počelo prisluškivanje Titove kancelarije i privatne rezidencije[21].
  • 12 - 13. 11. - Sjednica IK CK SKJ, razgovara se o privrednoj reformi[22].
  • 13. 11. - Američki parobrod SS Yarmouth Castle izgoreo kod Bahama - stradalo je 90 od 552 ljudi na palubi, propisi o sigurnosti će biti ažurirani.
Bitka za Ia Drang
  • 14 - 18. 11. - Bitka za Ia Drang, prvi veći okršaj regularnih snaga SAD i Severnog Vijetnama, obe strane tvrde da su pobedile.
  • 15. 11. - Poljski šef partije Wladyslaw Gomulka i premijer Jozef Cyrankiewicz stigli u posetu SFRJ.
  • 17. 11. - Pošto je optužio Francusku za učešće u planiranju prevrata u Gvineji, predsednik Ahmed Sékou Touré prekida diplomatske odnose (do 1975).
  • 18. 11. - Poljski biskupi upućuju Pismo pomirenja svojim nemačkim kolegama - poljske vlasti odgovaraju antinemačkom i anticrkvenom kampanjom.
  • 22. 11. - SFRJ dogovorila kupovinu 700.000 tona pšenice iz SAD za 46 miliona dolara - žetva je bila loša u istočnoj Evropi.
Mobutu Sese Seko (vl. 1965-97)
  • 24. 11. - DR Kongo: general Joseph-Desiré Mobutu (35) zbacio predsednika Kasa-Vubua - ovo se smatra krajem Kongoanske krize, Mobutu postepeno zavodi diktaturu (do 1997).
  • 26. 11. - Lansiranjem satelita Astérix 1 Francuska postaje treća zemlja koja je to samostalno uradila (šesta zemlja koja je slala satelit).
  • 27. 11. - "Marš na Washington za mir u Vijetnamu": desetine hiljada protestuju ispred Bele kuće i Vašingtonovog spomenika.
  • 27. 11. - Prvi Acid test u Santa Cruzu, Kalifornija.
  • 30. 11. - Objavljena uticajna knjiga Ralpha Nadera Unsafe at Any Speed o navodnoj slaboj sigurnosti automobila u SAD.
  • novembar-decembar - U vijetnamskom zaljevu Cam Ranh, Amerikanci napravili zračnu bazu i znatno proširili luku.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

1965. u temama[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1965.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1965. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. "Professor Mihajlov's Moscow Summer and Belgrade Winter", 24 February 1965. HU OSA 300-8-3-7175;
  2. 2,0 2,1 2,2 Collier's Year Book za 1965 (Microsoft Encarta 2004)
  3. "Bakaric Advocates Free Market Economy", 12 April 1965. HU OSA 300-8-3-9837
  4. Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, S.Stanković, OSA-RFE
  5. Josip Mihaljević. Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) – Slučaj Vicko Krstulović. republika.co.rs Broj 480-483 1.07. - 31. 08. 2010.
  6. Tito and Mihajlov -- Facts are Merciless Arhivirano 2011-07-28 na Wayback Machine-u, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
  7. "A Transcript of the Mihajlov Trial", 10 June 1965. HU OSA 300-8-3-9823
  8. United Nations Juridical Yearbook — Codification Division Publications - 1965. legal.un.org
  9. "Private House Building Boom in Slovenia", 16 June 1965. HU OSA 300-8-3-9822
  10. "Radical Economic Changes Outlined for Yugoslavia", 22 June 1965. HU OSA 300-8-3-9820
  11. "Modernizing Yugoslavia's Banking System", 21 June 1965. HU OSA 300-8-3-9821
  12. 12. Pulski filmski festival Arhivirano 2018-08-11 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  13. 18. Bolivia (1917-present). uca.edu
  14. “Tisa” još brodi morem tajni i tuge. arhiv.slobodnadalmacija.hr
  15. YUGOSLAVS WEIGH TITO'S SUCCESSOR; Illness of the President, 73, Causes Speculation New York Times, 4. Nov. 1965
  16. "Yugoslav Police Refusing to Arrest Writer Who Wages Anti-regime Propaganda in the West", 9 December 1965. HU OSA 300-8-3-9861
  17. "Pornography as an Instrument of Pacifism", 14 October 1965. HU OSA 300-8-3-9876
  18. "Outflow of Yugoslav Labor to Western Europe Supported by Regime", 1 November 1965. HU OSA 300-8-3-9872
  19. "Tito's Realistic Approach toward Economic Reforms", 8 November 1965. HU OSA 300-8-3-9870
  20. "Tito on Yugoslav Labor to West Europe, Foreign Trade, and African Factories", 15 November 1965. HU OSA 300-8-3-9868
  21. "Rankovic and Company: Guilty but Scot-Free", 13 December 1966. HU OSA 300-8-3-9904
  22. Tito je htio uvesti kapitalizam. helsinki.org.rs iz Globusa (pristup. 17.4.2016.)
  23. "Yugoslavia's Theory and Practice of Reform at the Turn of the Year", 19 January 1966. HU OSA 300-8-3-9966
  24. Bajec, Dolničar, 1981, str. 223
  25. "Agricultural Reform and the Peasant in Yugoslavia", 18 October 1965. HU OSA 300-8-3-9875
Literatura
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
  • Osa Archivum Catalog Arhivirano 2018-11-08 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

Spoljne veze[uredi | uredi kod]