Amazonska prašuma – razlika između verzija
m uklonjena kategorija Brazil; dodana kategorija Geografija Brazila pomoću gadgeta HotCat |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 4: | Red 4: | ||
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u [[Brazil]]u. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su [[erozija]], [[poplava|poplave]] i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja. |
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u [[Brazil]]u. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su [[erozija]], [[poplava|poplave]] i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja. |
||
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena. |
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije. |
||
[[Datoteka:Amazonie.jpg|mini|lijevo|Gusta tropska kišna šuma uz Amazonu]] |
[[Datoteka:Amazonie.jpg|mini|lijevo|Gusta tropska kišna šuma uz Amazonu]] |
||
Verzija na datum 20 januar 2016 u 21:42
Amazonska prašuma ili Amazonija (portugalski: Floresta Amazônica ili Amazônia; španjolski Selva Amazónica ili Amazonía) je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću.
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60% je u Brazilu. Zbog nekontrolirane sječe dolazi do problema kao što su erozija, poplave i klimatskih promjena, te se uništava stanište mnogih biljaka i životinja.
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije.
