Gustave Courbet – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: migracija 49 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q34618 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4: Red 4:
|slika =Gustave Courbet.jpg
|slika =Gustave Courbet.jpg
|širina_slike = 250px
|širina_slike = 250px
|opis = fotografija [[Nadar]]a
|opis = fotografija [[Félix Nadar|Nadara]]
|datum_rođenja = [[10. lipnja]] [[1819.]]<br>[[Ornans]], [[Francuska]]
|datum_rođenja = [[10. 6.|10. lipnja]] [[1819|1819.]]<br>[[Ornans]], [[Francuska]]
|datum_smrti = [[31. prosinca]] [[1877.]]<br>[[La-Tour-de-Peilz]], [[Švicarska]]
|datum_smrti = [[31. 12.|31. prosinca]] [[1877|1877.]]<br>[[La-Tour-de-Peilz]], [[Švajcarska|Švicarska]]
|polje = [[slikarstvo]] - [[književnost]]
|polje = [[slikarstvo]] - [[književnost]]
|praksa = [[Ornans]], [[Pariz]]
|praksa = [[Ornans]], [[Pariz]]
|uticaj_na = [[Edouard Manet]], [[Jean-Francois Millet]], itd.
|uticaj_na = [[Édouard Manet|Edouard Manet]], [[Jean-François Millet|Jean-Francois Millet]], itd.
|uticaj_od=
|uticaj_od=
|djela = ''[[Stvarna alegorija]]''<br>''[[Pogreb u Ornansu]]''<br>''[[Tucači kamena]]''<br>''[[Podrijetlo svijeta]]''
|djela = ''[[Stvarna alegorija]]''<br>''[[Pogreb u Ornansu]]''<br>''[[Tucači kamena]]''<br>''[[Porijeklo svijeta|Podrijetlo svijeta]]''
|potpis = Courbet autograph.png
|potpis = Courbet autograph.png
}}
}}
'''Jean Désiré Gustave Courbet''' ([[10. lipnja]] [[1819]]. &ndash; [[31. prosinca]] [[1877]].), [[Francuska|francuski]] samouki slikar; utemeljitelj nove škole [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]], koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi. Odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na cjelokupno europsko slikarstvo sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
'''Jean Désiré Gustave Courbet''' ([[10. 6.|10. lipnja]] [[1819]]. &ndash; [[31. 12.|31. prosinca]] [[1877]].), [[Francuska|francuski]] samouki slikar; utemeljitelj nove škole [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]], koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi. Odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na cjelokupno europsko slikarstvo sredinom [[19. vijek|19. stoljeća]].


==Životopis==
==Životopis==


Odbijen na Salonu u [[Pariz]]u [[1855.]] godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju naziva ''Pavillion de Réalisme'' (Paviljon realizma). Na izložbi su bila izložena njegova velika platna (''[[Stvarna alegorija]] i [[Pogreb u Ornansu]]''), a u katalogu se nalazio i njegov „Manifest realizma“. Javnost i kritika ga žestoko napadaju, dok ga oduševljeno prihvaćaju u [[Njemačka|Njemačkoj]] (njemački slikari [[München|minhenskog]] kruga oko W. Leibla, u kojem su se formirali i [[Hrvatska likovna umjetnost#Umjetnost devetnaestog stoljeća|hrvatski slikari moderne]]). Courbet zapravo nastavlja tradiciju realizma [[Francuska umjetnost|francuskog slikarstva]] od [[Le Nain]]a preko [[Chardin]]a i vlastitih suvremenika [[Jean-François Millet|Milleta]] i [[Honoré Daumier|Daumiera]].
Odbijen na Salonu u [[Pariz]]u [[1855|1855.]] godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju naziva ''Pavillion de Réalisme'' (Paviljon realizma). Na izložbi su bila izložena njegova velika platna (''[[Stvarna alegorija]] i [[Pogreb u Ornansu]]''), a u katalogu se nalazio i njegov „Manifest realizma“. Javnost i kritika ga žestoko napadaju, dok ga oduševljeno prihvaćaju u [[Nemačka|Njemačkoj]] (njemački slikari [[minhen]]skog kruga oko W. Leibla, u kojem su se formirali i [[Hrvatska likovna umjetnost#Umjetnost devetnaestog stoljeća|hrvatski slikari moderne]]). Courbet zapravo nastavlja tradiciju realizma [[Francuska umjetnost|francuskog slikarstva]] od [[Le Nain]]a preko [[Chardin]]a i vlastitih suvremenika [[Jean-François Millet|Milleta]] i [[Honoré Daumier|Daumiera]].


Bio je aktivni sudionik pariške komune<ref>Bio je predsjednik ''Odbora za čuvanje muzejskih starina'' i na njegov je prijedlog srušen [[Napoleon]]ov stup na Trg Vendome u Parizu.</ref>, te je zbog svoje demokratske političke djelatnosti osuđen i prognan iz Francuske. Nastanio se u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje i umire.
Bio je aktivni sudionik pariške komune<ref>Bio je predsjednik ''Odbora za čuvanje muzejskih starina'' i na njegov je prijedlog srušen [[Napoleon]]ov stup na Trg Vendome u Parizu.</ref>, te je zbog svoje demokratske političke djelatnosti osuđen i prognan iz Francuske. Nastanio se u [[Švajcarska|Švicarskoj]], gdje i umire.


==Djelo==
==Djelo==


[[Datoteka:Courbet LAtelier du peintre.jpg|mini|lijevo|300px|<center>''[[Stvarna alegorija]] (Slikarev atelje)'', [[1855.]], ulje na platnu, 359 × 598 cm, [[D'Orsay]], [[Pariz]].<center>]]
[[Datoteka:Courbet LAtelier du peintre.jpg|mini|lijevo|300px|<center>''[[Stvarna alegorija]] (Slikarev atelje)'', [[1855|1855.]], ulje na platnu, 359 × 598 cm, [[D'Orsay]], [[Pariz]].<center>]]
Courbetov prkosan i nekonvecionalan pristup bio je daleko od nostalgije za izgubljenom tradicijom o kojoj su sanjali [[prerafaeliti]] ili slikari povijesnog slikarstva ''[[Pompiers|pompiera]]'' (pogrdni naziv za francuske [[Akademizam|akademske slikare]]). Njegov realizam u potpunoj slikarskoj ljepoti prikazuje realnost svakidašnjice, nikada deskriptivno niti doslovno. On ostvaruje slikarsku viziju u čvrstoj strukturi, izuzetno dobrim crtežom i u punoj plastici volumena postiže smirenu monumentalnost.
Courbetov prkosan i nekonvecionalan pristup bio je daleko od nostalgije za izgubljenom tradicijom o kojoj su sanjali [[prerafaeliti]] ili slikari povijesnog slikarstva ''[[Pompiers|pompiera]]'' (pogrdni naziv za francuske [[Akademizam|akademske slikare]]). Njegov realizam u potpunoj slikarskoj ljepoti prikazuje realnost svakidašnjice, nikada deskriptivno niti doslovno. On ostvaruje slikarsku viziju u čvrstoj strukturi, izuzetno dobrim crtežom i u punoj plastici volumena postiže smirenu monumentalnost.


U početku slika zagasitim i gustim namazom (često spatulom), postupno upotrebljava bogatije i toplije tonove smeđe, zelene i modre. Slika realističke [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] po motivima iz stvarnosti s temama iz života radnika i seljaka (''Žena prosijava žito; [[Tucači kamena]]; [[Pokop u Ornansu]]''). U odabiru prizora je bio svestran, slikao je [[krajolik]]e južne Francuske, [[Marina|marine]], [[Anamilna scena|animalističke scene]], [[akt]]ove, [[portret]]e i dr. (''Marina u Nici; Val; Borba jelena; Kupačice; H. Berlioz''). Za njega je priroda bila izravan osjet, imala je sadržaj i fizičku čvrstoću, a oblikovalo ju je svjetlo koje nije sporedan element, već opipljiva struktura same stvarnosti.
U početku slika zagasitim i gustim namazom (često spatulom), postupno upotrebljava bogatije i toplije tonove smeđe, zelene i modre. Slika realističke [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] po motivima iz stvarnosti s temama iz života radnika i seljaka (''Žena prosijava žito; [[Tucači kamena]]; [[Pokop u Ornansu]]''). U odabiru prizora je bio svestran, slikao je [[krajolik]]e južne Francuske, [[Marina|marine]], [[Anamilna scena|animalističke scene]], [[akt]]ove, [[portret]]e i dr. (''Marina u Nici; Val; Borba jelena; Kupačice; H. Berlioz''). Za njega je priroda bila izravan osjet, imala je sadržaj i fizičku čvrstoću, a oblikovalo ju je svjetlo koje nije sporedan element, već opipljiva struktura same stvarnosti.


Djelomice je utjecao na [[Impresionizam|impresioniste]] (osobito na [[Edouard Manet|Maneta]]), a sintetiziranjem volumena anticipirao je [[Paul Cézanne|Cézannea]].
Djelomice je utjecao na [[Impresionizam|impresioniste]] (osobito na [[Édouard Manet|Maneta]]), a sintetiziranjem volumena anticipirao je [[Paul Cézanne|Cézannea]].


===Važnija djela===
===Važnija djela===
Red 49: Red 49:
{{Commons|Gustave Courbet}}
{{Commons|Gustave Courbet}}
* [http://cgfa.sunsite.dk/courbet/index.html Courbetove slike i biografija na CGFA]
* [http://cgfa.sunsite.dk/courbet/index.html Courbetove slike i biografija na CGFA]
* [http://www.budi.in/615-clanak-remekdjelo-gustave-courbet--podrijetlo-svijeta.aspx Gustave Courbet, ''[[Podrijetlo svijeta]]'']
* [http://www.budi.in/615-clanak-remekdjelo-gustave-courbet--podrijetlo-svijeta.aspx Gustave Courbet, ''[[Porijeklo svijeta|Podrijetlo svijeta]]'']
* [http://www.znanje.org/i/i22/02iv09/02iv0932/index.html Courbet na znanje.org]
* [http://www.znanje.org/i/i22/02iv09/02iv0932/index.html Courbet na znanje.org]


Verzija na datum 13 juni 2013 u 21:07

Gustave Courbet
Realizam
fotografija Nadara
Biografske informacije
Rođenje10. lipnja 1819.
Ornans, Francuska
Smrt31. prosinca 1877.
La-Tour-de-Peilz, Švicarska
Opus
Poljeslikarstvo - književnost
PraksaOrnans, Pariz
Znamenita djela
Influencija
Na
Potpis

Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi. Odbacio je romantične pejzaže i idealiziranje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na cjelokupno europsko slikarstvo sredinom 19. stoljeća.

Životopis

Odbijen na Salonu u Parizu 1855. godine, priređuje samostalnu izložbu u drvenoj baraki koju naziva Pavillion de Réalisme (Paviljon realizma). Na izložbi su bila izložena njegova velika platna (Stvarna alegorija i Pogreb u Ornansu), a u katalogu se nalazio i njegov „Manifest realizma“. Javnost i kritika ga žestoko napadaju, dok ga oduševljeno prihvaćaju u Njemačkoj (njemački slikari minhenskog kruga oko W. Leibla, u kojem su se formirali i hrvatski slikari moderne). Courbet zapravo nastavlja tradiciju realizma francuskog slikarstva od Le Naina preko Chardina i vlastitih suvremenika Milleta i Daumiera.

Bio je aktivni sudionik pariške komune[1], te je zbog svoje demokratske političke djelatnosti osuđen i prognan iz Francuske. Nastanio se u Švicarskoj, gdje i umire.

Djelo

Stvarna alegorija (Slikarev atelje), 1855., ulje na platnu, 359 × 598 cm, D'Orsay, Pariz.

Courbetov prkosan i nekonvecionalan pristup bio je daleko od nostalgije za izgubljenom tradicijom o kojoj su sanjali prerafaeliti ili slikari povijesnog slikarstva pompiera (pogrdni naziv za francuske akademske slikare). Njegov realizam u potpunoj slikarskoj ljepoti prikazuje realnost svakidašnjice, nikada deskriptivno niti doslovno. On ostvaruje slikarsku viziju u čvrstoj strukturi, izuzetno dobrim crtežom i u punoj plastici volumena postiže smirenu monumentalnost.

U početku slika zagasitim i gustim namazom (često spatulom), postupno upotrebljava bogatije i toplije tonove smeđe, zelene i modre. Slika realističke kompozicije po motivima iz stvarnosti s temama iz života radnika i seljaka (Žena prosijava žito; Tucači kamena; Pokop u Ornansu). U odabiru prizora je bio svestran, slikao je krajolike južne Francuske, marine, animalističke scene, aktove, portrete i dr. (Marina u Nici; Val; Borba jelena; Kupačice; H. Berlioz). Za njega je priroda bila izravan osjet, imala je sadržaj i fizičku čvrstoću, a oblikovalo ju je svjetlo koje nije sporedan element, već opipljiva struktura same stvarnosti.

Djelomice je utjecao na impresioniste (osobito na Maneta), a sintetiziranjem volumena anticipirao je Cézannea.

Važnija djela

Bilješke

  1. ↑ Bio je predsjednik Odbora za čuvanje muzejskih starina i na njegov je prijedlog srušen Napoleonov stup na Trg Vendome u Parizu.

Vanjske poveznice


Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Gustave_Courbet&oldid=1630365