Grado (Gorica) – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 34: | Red 34: | ||
| dužina-oznaka =E |
| dužina-oznaka =E |
||
| lokacija_ime =[[ |
| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] |
||
| lokacija_info ={{flag|Italija}} |
| lokacija_info ={{flag|Italija}} |
||
| lokacija1_ime = Regija |
| lokacija1_ime = Regija |
||
Red 81: | Red 81: | ||
| bilješke = |
| bilješke = |
||
}} |
}} |
||
'''Grado''' ([[venecijanski]]: ''Gravo'', [[slovenski]]: ''Gradež'', [[furlanski]]: ''Grau'') je grad u [[Gorica (provincija)|Provinciji Gorizia]] u okviru autonomne [[Regije Italije|regije]] [[Furlanija-Julijska krajina]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]]. |
'''Grado''' ([[venecijanski jezik|venecijanski]]: ''Gravo'', [[slovenski jezik|slovenski]]: ''Gradež'', [[furlanski]]: ''Grau'') je grad u [[Gorica (provincija)|Provinciji Gorizia]] u okviru autonomne [[Regije Italije|regije]] [[Furlanija-Julijska krajina]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]]. |
||
== Geografske karakteristike == |
== Geografske karakteristike == |
||
Grado ima 8,678 stanovnika<ref name=stat/> po popisu stanovnika iz [[2009]]., smjestio se na vrhu pješčanog poluotoka koji zatvara istoimenu lagunu (ili Laguna Marano) između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. |
Grado ima 8,678 stanovnika<ref name=stat/> po popisu stanovnika iz [[2009]]., smjestio se na vrhu pješčanog poluotoka koji zatvara istoimenu lagunu (ili Laguna Marano) između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. |
||
Red 88: | Red 88: | ||
==Historija== |
==Historija== |
||
[[datoteka:Spiaggia-Grado-Pineta.jpg|thumb|right|300px|Plaža Pineta u Gradu]] |
[[datoteka:Spiaggia-Grado-Pineta.jpg|thumb|right|300px|Plaža Pineta u Gradu]] |
||
Za [[Antički Rim|rimskih]] vremena naselje se zvalo ''ad Aquae Gradatae'', to je bila ulazna luka preko koje su brodovi dalje preko rijeke [[Natisone|Natissa]] plovili uzvodno do antičke [[Akvileja|Aquileie]] (''ad gradus'' na [[latinski|latinskom]] znači ''na usponu''). |
Za [[Antički Rim|rimskih]] vremena naselje se zvalo ''ad Aquae Gradatae'', to je bila ulazna luka preko koje su brodovi dalje preko rijeke [[Natisone|Natissa]] plovili uzvodno do antičke [[Akvileja|Aquileie]] (''ad gradus'' na [[latinski jezik|latinskom]] znači ''na usponu''). |
||
Nešto prije propasti [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] mnogi stanovnici [[Antika|antičke]] [[Akvileja|Akvileje]] pobjegli su u Grado, traživši sigurnije utočiište pred provalama barbara sa istoka. Iz [[5. vijek]]a su temelji prve [[Katedrala|katedrale]] iz Grada, [[baptisterij]]a i prve crkve Santa Maria delle Grazie, u to vrijeme Grado je bio sjedište flote akvilejskog patrijarha. |
Nešto prije propasti [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] mnogi stanovnici [[Antika|antičke]] [[Akvileja|Akvileje]] pobjegli su u Grado, traživši sigurnije utočiište pred provalama barbara sa istoka. Iz [[5. vijek]]a su temelji prve [[Katedrala|katedrale]] iz Grada, [[baptisterij]]a i prve crkve Santa Maria delle Grazie, u to vrijeme Grado je bio sjedište flote akvilejskog patrijarha. |
||
Red 95: | Red 95: | ||
Dugi spor završen je silom, kad je patrijarh iz Akvileje - Popo, zauzeo Grado [[993]]. Nakon tog se umiješao i [[papa]] koji je [[1027]] objavio da [[patrijarh]] Akvileje ima supremaciju nad Gradom i cijelom [[Venecija (provincija)|venecijanskom provincijom]]. Stvar je potpuno zaboravljena kad je [[papa]] [[Nikola V.]] [[1451]]. premjestio sjedište patrijarhije u [[Venecija|Veneciju]]. |
Dugi spor završen je silom, kad je patrijarh iz Akvileje - Popo, zauzeo Grado [[993]]. Nakon tog se umiješao i [[papa]] koji je [[1027]] objavio da [[patrijarh]] Akvileje ima supremaciju nad Gradom i cijelom [[Venecija (provincija)|venecijanskom provincijom]]. Stvar je potpuno zaboravljena kad je [[papa]] [[Nikola V.]] [[1451]]. premjestio sjedište patrijarhije u [[Venecija|Veneciju]]. |
||
[[datoteka:Juni 2009 Altstadt Grado.jpg|thumb|right|300px|Centar Grada]] |
[[datoteka:Juni 2009 Altstadt Grado.jpg|thumb|right|300px|Centar Grada]] |
||
Nakon tog je Grado spao na maleno selo u [[Mletačka |
Nakon tog je Grado spao na maleno selo u [[Mletačka Republika|Mletačkoj republici]]. Grado su orobili [[Englezi]] [[1810]] i [[Francuzi]] [[1812]]. za [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]]. Nakon propasti [[napoleon]]ske vlasti u Italiji Grado je postao dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] - [[1815]]. Krajem [[19. vijek]]a Grado se počeo pretvarati u ladanjsko mjesto - ulaz u [[Austrijska rivijera|Austrijske rivijere]], Grado je pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] ostao do [[1918]], nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripao je [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. |
||
==Znamenitosti Grada== |
==Znamenitosti Grada== |
Verzija na datum 13 juni 2013 u 18:39
Grado
Gradež | |
---|---|
Stari grad Grado | |
Koordinate: 45°56′N 13°37′E / 45.933°N 13.617°E | |
Država | Italija |
Regija | Furlanija-Julijska krajina |
Provincija | Gorizia(GO) |
Četvrti | Boscat, Fossalon, Pineta, Primero, Val Cavarera |
Vlast | |
- Gradonačelnik | Silvana Olivotto |
Površina | |
- Ukupna | 114 km² |
Visina | 2 |
Stanovništvo (31. decembar 2003.) | |
- Grad | 8,678[1] |
- Gustoća | 75.9 km² |
Poštanski broj | 34073 |
Pozivni broj | 0431 |
Službena stranica Comune.grado | |
Karta | |
Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Provinciji Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.
Geografske karakteristike
Grado ima 8,678 stanovnika[1] po popisu stanovnika iz 2009., smjestio se na vrhu pješčanog poluotoka koji zatvara istoimenu lagunu (ili Laguna Marano) između Venecije i Trsta u Jadranskom moru.
Grado je nekoć bio ribarsko naselje, danas je ladanjsko mjesto i spa centar poznat kao L'Isola del Sole (Sunčani otok).
Historija
Za rimskih vremena naselje se zvalo ad Aquae Gradatae, to je bila ulazna luka preko koje su brodovi dalje preko rijeke Natissa plovili uzvodno do antičke Aquileie (ad gradus na latinskom znači na usponu). Nešto prije propasti Zapadnog Rimskog carstva mnogi stanovnici antičke Akvileje pobjegli su u Grado, traživši sigurnije utočiište pred provalama barbara sa istoka. Iz 5. vijeka su temelji prve katedrale iz Grada, baptisterija i prve crkve Santa Maria delle Grazie, u to vrijeme Grado je bio sjedište flote akvilejskog patrijarha.
Nakon invazije Langobarda na Sjevernu Italiju 568 patrijarh Akvileje - Paulinus I., premjestio je svoje sjedište u Grado. Nakon crkvene svađe u 6. vijeku dva patrijarha su pretendirala da budu pogavari Grada, da stvar bude još zamršenija patrijarh iz stare Akvileje preselio se u Cividale i kontrolirao cijelu unutrašnjost.
Dugi spor završen je silom, kad je patrijarh iz Akvileje - Popo, zauzeo Grado 993. Nakon tog se umiješao i papa koji je 1027 objavio da patrijarh Akvileje ima supremaciju nad Gradom i cijelom venecijanskom provincijom. Stvar je potpuno zaboravljena kad je papa Nikola V. 1451. premjestio sjedište patrijarhije u Veneciju.
Nakon tog je Grado spao na maleno selo u Mletačkoj republici. Grado su orobili Englezi 1810 i Francuzi 1812. za napoleonskih ratova. Nakon propasti napoleonske vlasti u Italiji Grado je postao dio Austrijskog Carstva - 1815. Krajem 19. vijeka Grado se počeo pretvarati u ladanjsko mjesto - ulaz u Austrijske rivijere, Grado je pod Austro-Ugarskom ostao do 1918, nakon Prvog svjetskog rata pripao je Kraljevini Italiji.
Znamenitosti Grada
Najznačajniji spomenik Grada je njegova katedrala:
- Sv. Eufemija sa svojim oktogonalnim baptisterijem sa kraja 5. vijeka. Crkva je nekoć imala portik sa četiri stupa, jedan od njih danas se nalazi u središtu Partijarhova trga. Današnja ulazna fasada je rezultat rekonstrukcije koju je napravio fra Elia 579, u 15. vijeku donan je crkveni zvonik uz crkvu s desne strane. Unutrašnjost ove bazilike ima dva pomoćna i jedan glavni brod, u njoj su najljepši su podni mozaici iz 6. vijeka, koji su obnovljeni 1946- 1948.
- Bazilika Santa Maria delle Grazie, podignuta je na prijelazu iz 4. - 5. vijeka, obnovljena je u 6. vijeku i potpuno barokizirana u 1640.
Literatura
- Bovini G., "Grado paleocristiana", in Archeologia Cristiana, Bologna 1973.
- Efthalia Rentetzi: "Un'inedita figura di pesce. Parentele stilistiche tra i mosaici pavimentali di s. Maria delle Grazie e s. Eufemia a Grado", in Artonweb. Punti di visa sull'arte.
Gradovi prijatelji
Izvori
Eksterni linkovi
- Službene stanice grada (it)
- Grado Tourism (en)
- Tourism website (en)