Feromon – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Nasinov 9024.JPG|right|mini|[[Pčela]] izlaže [[Nasonov]]u žleždu (belo na vrhu trbuha) oslobađajući feromon kako bi privukla roj u praznu košnicu]]
[[Datoteka:Nasinov 9024.JPG|right|mini|[[Pčela]] izlaže [[Nasonov]]u žleždu (belo na vrhu trbuha) oslobađajući feromon kako bi privukla roj u praznu košnicu]]
'''Feromon''' (od {{Jez-grč-lat|φέρω phero}} - ''nositi'' + hormon iz {{Jez-grč-lat|ὁρμή}} - ''Poticaj'') je izlučenje hemijskih faktora koji izazivaju društveni odgovor kod članova iste vrste. Feromoni su hemikalije sa sposobnošću delovanja izvan [[telo|tela]] sekretirajuće osobe, koje utiču na ponašanje primajućih pojedinca.<ref name="medterms">{{cite web |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=12896 |title=Definition of Pheromone |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=}}</ref> Postoje alarmni feromoni, trag-hrane feromona, seksualni feromoni, i mnogi drugi koji utiču na [[ponašanje]] ili [[fiziologija|fiziologiju]]. Njihova upotreba među [[insekt]]ima je posebno dobro dokumentovana. Osim toga, neki [[kičmenjak|kičmenjaci]] i [[biljka|biljke]] komuniciraju pomoću feromona.
'''Feromon''' (od {{Jez-grč-lat|φέρω phero}} - ''nositi'' + hormon iz {{Jez-grč-lat|ὁρμή}} - ''Poticaj'') je izlučenje hemijskih faktora koji izazivaju društveni odgovor kod članova iste vrste. Feromoni su hemikalije sa sposobnošću delovanja izvan [[telo|tela]] sekretirajuće osobe, koje utiču na ponašanje primajućih pojedinca.<ref name="medterms">{{cite web |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=12896 |title=Definition of Pheromone |authors = |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=}}</ref> Postoje alarmni feromoni, trag-hrane feromona, seksualni feromoni, i mnogi drugi koji utiču na [[ponašanje]] ili [[fiziologija|fiziologiju]]. Njihova upotreba među [[insekt]]ima je posebno dobro dokumentovana. Osim toga, neki [[kičmenjak|kičmenjaci]] i [[biljka|biljke]] komuniciraju pomoću feromona.


== Osnove ==
== Osnove ==


Pojam „feromon“ je uveden od strane Petera Karlsona i Martina Lučera [[1959]]. godine, na temelju grčke reči „pherein“ (za [[transport|prevoz]]) i hormona (stimulisati). Oni su ponekad klasifikovani kao ekto-hormoni. Te hemijske poruke se prenoze izvan tela, a rezultat je direktni razvojni uticaj na hormonskom nivou ili promjene ponašanja.<ref>{{cite journal |autor=Kohl, J., Atzmueller, M., Fink, B. & Grammar, K. |title=Human Pheromones: Integrative Neuroendocrinology & Ethology. |journal=NEL |volume=22 |pages=309-321 |year=2001}}</ref> Oni su predložili [[pojam|termin]] za opisivanje hemijskih signala koje izazivaju urođeno ponašanje.<ref name="pmid13622694">{{cite journal |author=KARLSON P, LUSCHER M |title=Pheromones: a new term for a class of biologically active substances |journal=Nature |volume=183 |issue=4653 |pages=55–6 |year=1959 |month=January |pmid=13622694 |doi= |url= |issn=}}</ref>
Pojam „feromon“ je uveden od strane Petera Karlsona i Martina Lučera [[1959]]. godine, na temelju grčke reči „pherein“ (za [[transport|prevoz]]) i hormona (stimulisati). Oni su ponekad klasifikovani kao ekto-hormoni. Te hemijske poruke se prenoze izvan tela, a rezultat je direktni razvojni uticaj na hormonskom nivou ili promjene ponašanja.<ref>{{cite journal |author=Kohl, J., Atzmueller, M., Fink, B. & Grammar, K. |title=Human Pheromones: Integrative Neuroendocrinology & Ethology. |journal=NEL |volume=22 |pages=309-321 |year=2001}}</ref> Oni su predložili [[pojam|termin]] za opisivanje hemijskih signala koje izazivaju urođeno ponašanje.<ref name="pmid13622694">{{cite journal |authors=KARLSON P, LUSCHER M |title=Pheromones: a new term for a class of biologically active substances |journal=Nature |volume=183 |issue=4653 |pages=55–6 |year=1959 |month=January |pmid=13622694 |doi= |url= |issn=}}</ref>


== Ograničenja ==
== Ograničenja ==

Verzija na datum 19 juni 2015 u 17:24

Pčela izlaže Nasonovu žleždu (belo na vrhu trbuha) oslobađajući feromon kako bi privukla roj u praznu košnicu

Feromon (od grč. φέρω phero - nositi + hormon iz grč. ὁρμή - Poticaj) je izlučenje hemijskih faktora koji izazivaju društveni odgovor kod članova iste vrste. Feromoni su hemikalije sa sposobnošću delovanja izvan tela sekretirajuće osobe, koje utiču na ponašanje primajućih pojedinca.[1] Postoje alarmni feromoni, trag-hrane feromona, seksualni feromoni, i mnogi drugi koji utiču na ponašanje ili fiziologiju. Njihova upotreba među insektima je posebno dobro dokumentovana. Osim toga, neki kičmenjaci i biljke komuniciraju pomoću feromona.

Osnove

Pojam „feromon“ je uveden od strane Petera Karlsona i Martina Lučera 1959. godine, na temelju grčke reči „pherein“ (za prevoz) i hormona (stimulisati). Oni su ponekad klasifikovani kao ekto-hormoni. Te hemijske poruke se prenoze izvan tela, a rezultat je direktni razvojni uticaj na hormonskom nivou ili promjene ponašanja.[2] Oni su predložili termin za opisivanje hemijskih signala koje izazivaju urođeno ponašanje.[3]

Ograničenja

Postoje fizička ograničenja praktične veličine organizama koji koriste feromone, zato što feromon male veličine se šire difuzijom od izvornog organizma brže nego što mogu biti proizvedeni, i dovoljna koncentracija se dostiže veoma sporo. Bakterije su suviše male da koriste feromone kao seksualne atraktante, ali ih koriste da utvrde gustinu lokalne populacije sličnih organizama i za kontrolu ponašanja koje zahteva duže vreme izvršavanja (kvorum indikacija). Slično tome, jednostavne životinje rotatorije su tako]e suviše male za ženke da ostave upotrebljiv trag, međutim kod nešto-većih kopepoda, ženke ostavljaju trag koji mužjaci mogu da prate.[4]

Reference

  1. ↑ „Definition of Pheromone”. 
  2. ↑ Kohl, J., Atzmueller, M., Fink, B. & Grammar, K. (2001). „Human Pheromones: Integrative Neuroendocrinology & Ethology.”. NEL 22: 309-321. 
  3. ↑ KARLSON P, LUSCHER M (January 1959). „Pheromones: a new term for a class of biologically active substances”. Nature 183 (4653): 55–6. PMID 13622694. 
  4. ↑ Dusenbery, David B. (2009). Living at micro scale: the unexpected physics of being small. Cambridge: Harvard University Press. ISBN 0-674-03116-4. 

Literatura

  • Edward O. Wilson, Bossert, W. H (1963). „Chemical communication among animals”. Recent Prog. Horm. Res. 19: 673–716. PMID 14284035. 
  • Kohl JV, Atzmueller M, Fink B, Grammer K (October 2001). „Human pheromones: integrating neuroendocrinology and ethology”. Neuro Endocrinol. Lett. 22 (5): 309–21. PMID 11600881. 
  • Wyatt, Tristram D. (2003). Pheromones and animal behaviour: communication by smell and taste. Cambridge, UK: Cambridge University Press. 
  • Dusenbery, David B. (2009). Living at micro scale: the unexpected physics of being small. Cambridge: Harvard University Press. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Feromon&oldid=15977502