Vizantijsko-persijski rat (572–591) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 4 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q2320020 na Wikidati
Red 24: Red 24:
[[Category:6. vijek]]
[[Category:6. vijek]]
[[Category:Vizantijsko-persijski ratovi]]
[[Category:Vizantijsko-persijski ratovi]]

[[en:Byzantine–Sassanid War of 572–591]]
[[fi:Bysantin–sassanidien sota (572–591)]]
[[it:Guerra romano-persiana del 572-591]]
[[ru:Ирано-византийская война (572—591)]]

Verzija na datum 14 mart 2013 u 13:10

Bizantsko-perzijski rat 572-591
Segment Bizantsko-perzijskih ratova
[[Datoteka:|300px]]
Datum 572–591
Lokacija Mezopotamija, Velika Armenija, Sirija
Ishod rimska (bizantska) pobjeda
Teritorijalne
promjene
Rimska (bizantska) aneksija najvećeg dijela Perzijske Armenije i zapadnog dijela Iberije
Sukobljene strane
Istočno Rimsko (Bizantsko) Carstvo
Gasanidi
pro-bizantski Armenci
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Lahmidi
pro-perzijski Armenci
Komandanti i vođe
Marcijan
Justinijan,
Al-Mundhir ibn al-Harith,
Kours,
Mavrikije,
Jovan Mistakon,
Filipik,
Narses
Hozroje I,
Al-Mundhir IV ibn al-Mundhir ,
Horijan ,
Adarmahan,
Tamkhosrau ,
Kardarigan,
Bahram Chobin

Bizantsko-perzijski rat 572-591 je bio pretposljednji rat koji se vodio između Istočnog Rimskog (Bizantskog) Carstva na jednoj, i Sasanidskog (Perzijskog) Carstva na drugoj strani, odnosno pretposljednji od rimsko-perzijskih ratova. Započeo je godine 572. intervencijom bizantske vojske na strani Armenaca koji su digli ustanak protiv perzijske vlasti, čime je prekršen mir sklopljen 562. Kao i raniji ratovi, uglavnom je bio ograničen na granična područja u kojima nijedna od strana nije bila u stanju steći trajnu nadmoć niti u potpunosti pobijediti protivnika. Specifičnost u odnosu na ranije sukobe, osim dugotrajnosti, bio je niz dramatičnih promjena strana među vazalima i saveznicima. Posljednji takav dramatični obrat je, pak, bilo izbijanje izbijanje građanskog rata među Perzijancima, što je Bizantincima omogućilo da 590. interveniraju u korist novog kralja Hozroja II koji im je u znak zahvalnosti predao sve sporne teritorije. Bizant je tako stekao svoj teritorijalni maksimum na istočnoj granici. Mir, međutim ponovno nije dugo potrajao, pa je već 602. otpočeo novi rat koji će imati katastrofalne posljedice po oba carstva.

Izvori